NATO sam sebe ohrabruje

Nakon dva dana vijećanja i mnogih bilateralnih razgovora, između ostalog s predsjednicima SAD-a i Turske, njemačka kancelarka Angela Merkel je podvukla zadovoljavajuću bilancu: "Vjerujem da je ovo važan summit NATO-a zato što se puno toga konkretnog odlučuje." I doista, šefovi vlada i država su donijeli niz odluka koje su se u NATO-u već mjesecima pripremale. Stvarnih iznenađenja u Varšavi na ovom summitu nije bilo.

Konkretno su to bile prije svega najave o misiji u Afganistanu. Pomoć NATO-a pri obuci i izgradnji afganistanske vojske se zbog teškog sigurnosnog stanja u zemlji produžuje do kraja 2017. godine. Unatoč prethodnim najavama, neće doći do povlačenja NATO trupa iz Afganistana. Oko 13.000 vojnika se u okviru NATO-ove misije "Rezolutna podrška" nalazi u Afganistanu. Oko 3.000 vojnika SAD-a dodatno uz NATO-ovu misiju ostaje na Hindukušu. Prvotno je predsjednik SAD-a Barack Obama do kraja svog mandata u siječnju 2017. godine htio okončati najduži od svih američkih ratova. Prije 15 godina su, naime, američke trupe nakon napada od 11. rujna 2001. umarširale u Afganistan kako bi srušile režim talibana i terorista Al Qaide.

No, radikalno-islamistički talibani još uvijek postoje. Prema planovima NATO-a, oni bi trebali postati dio rješenja. "Svi mi smo dali do znanja da je paralelno potreban politički proces razgovora s talibanima kako bi se pospješilo pronalaženje političkog rješenja", kazala je Angela Merkel na kraju summita u Varšavi. Dodala je kako je važno da se afganistanska vlada bori protiv korupcije i stvori bolje životne uvjete u zemlji: "Na osnovu mnogih migranata koji su iz Afganistana stigli prošle godine smo vidjeli da situacija u toj zemlji nije zadovoljavajuća." NATO, osim toga, osigurava daljnje financiranje afganistanskih vojnika i policajaca. Do 2020. godine je za to potrebno 4,5 milijardi američkih dolara godišnje.

NATO posuđuje AWACS zrakoplove

Nakon što se NATO u petak, prvog dana summita, pozabavio prijetnjama iz Rusije na istoku, drugog dana summita je bio na redu jug. Tamo se NATO suočava s ratom u Siriji, borbama u Iraku, nesigurnom situacijom u Libiji i povećanom migracijom iz Afrike. Vojna sredstva Savez ne želi upotrijebiti, ali želi podržavati mornaričku misiju Europske unije "Sofija" ispred libijskih obala. Želi se bolje i brže otkriti krijumčarske brodove. Konkretnog zahtjeva od strane Europske unije, međutim, još nema, kako navode NATO diplomati.

Osim toga, NATO želi međunarodnoj Koaliciji za borbu protiv terorističke organizacije "Islamska država" na raspolaganje staviti svoje AWACS izviđačke zrakoplove. Ti zrakoplovi bi trebali letjeti iznad Turske i svojim radarima prikupljati informacije iz Sirije i Iraka. Kancelarka Merkel je od kolega iz NATO-a zatražila veći angažman u Africi. Navela je kako je oko jezera Čad aktivna islamistička teroristička organizacija "Boko Haram".

Izlazak Velike Britanije iz Europske unije (tzv. Brexit) tijekom razgovora NATO partnera očito nije bio velika tema. Brexit se, kako je kazao britanski premijer David Cameron, neće odraziti na odnose Velike Britanije i NATO-a. "Velika Britanija i dalje igra odlučujuću ulogu u NATO-u", kazao je Cameron.

Litva je zadovoljna, Rusiju se obavještava

Prema mišljenju poljskih domaćina je odluka NATO-a da poveća broj vojnika u baltičkim zemljama i Poljskoj bila najvažnija na ovom summitu. Rusiji se time želi signalizirati da će NATO na svaki napad na neku od manjih članica adekvatno odgovoriti. Te istočne članice NATO-a se, naime, nakon vojnog djelovanja Rusije protiv Ukrajine (2014.) i u Gruziji (2008.) osjećaju ugroženo. Litvanski ministar vanjskih poslova Linus Linkevicius je u izjavi za Deutsche Welle kazao da je zadovoljan onim što je dogovoreno u Varšavi. Naravno da 1.000 vojnika dodatno neće biti dovoljno da se zaustavi napredovanje Rusa, kazao je on, "ali je prisutnost povećana i ona je multinacionalna", a to je signal koji ipak nešto znači, istaknuo je Linkevicius.

Generalni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je kazao da naravno nitko ne može pretskazati kako će se razvijati odnos prema Rusiji nakon odluka u Varšavi. NATO, međutim, ima obvezu da se pripremi na sve moguće situacije. Njegov zaključak glasi: "Predvidjeti budućnost je veoma teško. Ali pripremiti se za budućnost kao alijansa, to nije previše teško."

Naredne srijede će ruski veleposlanik u Bruxellesu za vrijeme Vijeća NATO-a i Rusije biti službeno informiran o zaključcima summita u Varšavi. NATO se nada da će s Rusijom započeti nove razgovore. A naredni NATO-ov sastanak na vrhu je zakazan za 2017. u Bruxellesu, kako je najavio Jens Stoltenberg.