Nedjelja raspleta

Određen je i posljednji rok Grčkoj – tako je to barem rekao predsjednik savjeta Evropske unije Donald Tusk poslije sinoćnjeg samita: „Grčka ima još pet dana vremena“. Šefovi država i vlada evrozone nameravaju da se ponovo sastanu u nedjelju, a na sastanak su pozvane i ostale članice EU, jer se „to tiče svih“. Zapravo je grčka vlada na ovom samitu već trebalo da podnese svoje konkretne planove. Umjesto toga, šefovi država i vlada vodili su „principijelan“ razgovor o mogućem razvoju situacije u Grčkoj i o trećem paketu pomoći.

Evrogrupa u potrazi za novim paketom pomoći

Učesnici samita predložili su grčkoj strani da osmisli potpuno nov program za naredne dvije godine, kojim bi počelo rješavanje ekonomskih problema zemlje i preuređenje državnih struktura. Taj program bi, prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda, trebalo da obuhvata najmanje 50 milijardi evra, a predviđeno je da ga finansira Evropski fond za spas evra (ESM). „Ako pregovarao o programu ESM, onda moramo biti sigurni da će Grčka sarađivati“, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel poslije sastanka i dodala da zato očekuje konkretan zahtjev iz Atine: „Grčki premijer Aleksis Cipras obećao je da će do četvrtka iznijeti detaljan plan o neophodnoj pomoći i mogućim reformama“.

U nedjelju će šefovi država i vlada potom odlučivati o tome da li plan Atine ispunjava potrebne kriterijume. Novi dugoročni program nema veze sa drugim paketom pomoći koji su Grci odbacili na referendumu, naglasila je njemačka kancelarka.

Šta hoće Grčka?

Taman što je Angela Merkel iznijela novinarima svoje viđenje situacije, Aleksis Cipras je, napuštajući zgradu u kojoj je održan sastanak, rekao da je Grčka ministrima finansija evrozone te predsjednicima i premijerima Evropske unije već podnijela neophodne prijedloge. Doduše, to šef evrogrupe, Jerun Dajselblum, nije tako vidio. Predsjednica Litvanije, Darija Gribauskaite, požalila se da je grčka strana nepouzdana: „Prvo kažu: danas će podnijeti ovo ili ono. Sada kažu: sutra će. Za Grke je sve uvijek sutra, sutra, sutra“, kazala je ona.

Aleksis Cipras nije jasno stavio do znanja da li će prihvatiti uslove za treći paket pomoći. Rekao je samo: „Grčka strana će nastaviti sa trudom, naoružana voljom naroda, da prekine diskusije o gregzitu i nađe izlaz iz krize“.

Finski ministar finansija Aleksander Štub ostao je skeptičan. On je za DW rekao da u mnogim državama, među kojima su i Finska i Njemačka, i parlamenti moraju da daju saglasnost za novi paket pomoći.

Pred jednim zahtjevom grčke vlade njemačka kancelarka će ostati nepopustljiva. Otpis duga ili dijela duga Grčke ne dolazi u obzir, „jer je to zabranjeno prema evropskim ugovorima“. Doduše, na kraju pregovaračkog procesa će morati da se govori i o tome da li će Grčka ikada uspjeti da smanji svoj dug na sumu koja će biti manja od 120 odsto bruto-društvenog proizvoda. Trenutno se nalazi na vrijednosti od 180 odsto.

„Ne naročito optimistična“

Na pitanje da li se grčkoj vladi poslije pet mjeseci neuspjelih pregovora još može vjerovati, kancelarka je odgovorila: „Ne vidite me u naročito optimističnom raspoloženju. Bio je ovo vrlo ozbiljan razgovor“. Ona je dodala da i činjenica da će novi sastanak biti održan već u nedjelju pokazuje koliko je situacija ozbiljna. Predsjednik Savjeta EU Donald Tusk rekao je da je ovo najteži ispit evrozone do sada.

Svim učesnicima samita je bilo jasno da je finansijska situacija Grčke katastrofalna. Banke su zatvorene. Privreda se polako zaustavlja. Država ostaje bez prihoda. Mnogi stručnjaci za ekonomiju smatraju da to stanje ne može potrajati više nedjelja. A pregovori će trajati više nedjelja.

Dok se oni ne završe, Grčkoj će biti potrebna neka vrsta finansijske pomoći. Angela Merkel je nagovijestila odakle bi ona trebalo da dođe: „Predsjednik Evropske centralne banke Mario Dragi rekao nam je da će ECB donijeti odluku o tome poslije sljedećeg samita u nedjelju“. To bi značilo da, ukoliko u nedjelju bude postignut dogovor, Centralna banka može da poveća kredite za hitnu pomoć Grčkoj. To će pomoći bankama da prežive, pa i da izdaju više gotovine. Kontrole protoka kapitala bi mogle da budu ublažene. Doduše, 20. jula Grčka mora da Evropskoj centralnoj banci uplati 3,5 milijarde evra.

Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker je prvi put rekao i da postoji detaljan plan za slučaj izlaska Grčke iz evrozone: „Imamo scenario humanitarne pomoći. A imamo i scenario – a to je moj omiljeni plan – sa kojim možemo da uspostavimo kontrolu nad problemom i zadržimo Grčku u monetarnoj uniji“.