Nema mira u Donbasu

Na istoku Ukrajine posljednjih su se dana pojačale borbe između ukrajinske vojske i proruskih pobunjenika. OESS stalno izvještava o kršenjima primirja. Zbog svakodnevne eskalacije sukoba u Donbasu kruže glasine o mogućoj velikoj ofanzivi na ukrajinske položaje. Aleksandr Turčinov iz ukrajinskog Nacionalnog sigurnosnog i obrambenog vijeća govori o "aktivnim bojnim akcijama". On smatra da su informacije o snazi proruskih separatista i ruskih postrojbi dokaz da se sprema napad.

"Nema jasnog plana za ofanzivu"

No vojni stručnjaci s kojima je kontaktirao DW ne vjeruju kako ima razloga za tvrdnje o pripremama ofanzive. "S vojnog gledišta ti su mali napadi i pucnjava provokacija ili bolje rečeno, testiranje koliko brzo na to mogu reagirati ukrajinske postrojbe na različitim položajima na bojišnici", objašnjava Gustav Gressel iz Europskog vijeća za odnose s inozemstvom.

No on također upozorava da su ruske postrojbe na granici prema Ukrajini u svako doba spremne za veliku vojnu ofanzivu: "U regiji oko Rostova na Donu ima 40.000 vojnika koji, ako je potrebno, mogu ući u Donbas ili podržati ofanzivu separatista." Gressel ističe kako trenutačno ne postoji jasan plan gdje, u kojim razmjerima i pod kojim uvjetima bi se trebala započeti nova ofanziva.

Dmitrij Timčuk, direktor "Centra za vojna i politička istraživanja", zastupa isto mišljenje. On smatra da događaji na bojišnici u ovoj i prošloj godini ukazuju na to da jezgru velike ofanzive uvijek čine ruske oružane snage: "Tako je bilo i prošle godine u Ilovajsku i Debalcevu." Tada su proruski separatisti i ruska vojska opkolili ukrajinske vojnike i dobrovoljce u gradiću Ilovajsku. Ondje je krajem kolovoza 2014. poginulo 200 ukrajinskih boraca. I u gradu Debalceve ove godine je bilo borbi - unatoč mirovnom sporazumu iz Minska. Ukrajinska vojska je bila prisiljena na povlačenje iz grada. Od tada je Debalceve pod kontrolom separatista.

"Veliki rat protiv fašista"

"U takvim ofanzivama ruske postrojbe dolaze u Ukrajinu, izvršavaju borbeni zadatak i odmah se povlače na ruski teritorij", objašnjava Timčuk i dodaje da trenutačno ne može biti govora o "masovnom dolasku" ruskih postrojba u Ukrajinu.

Gustav Gressel upozorava da Rusija nije ostvarila svoje ciljeve u Ukrajini: "Vlada u Kijevu se nije promijenila, ekonomski gledano zemlja još uvijek funkcionira, a zapadna podrška je glasna kao i prije." On kaže da ne gube samo proruski separatisti potporu ukrajinskog stanovništva, nego da i Moskva gubi podršku stanovnika područja pod kontrolom separatista. "Za Rusiju je vrlo teško ostvariti veliku ofanzivu s ciljem da pobjedi u Ukrajini. Za to trenutačno ne postoji dovoljno preduvjeta", vjeruje Gressel.

Osim toga, samozvane Donjecka i Luganska republika nisu u stanju samostalno opstati i ovisne su o pomoći izvana. A gospodarska situacija je loša i u Rusiji. Zato, kaže Gressel, Kremlj želi skrenuti pažnju naroda na "veliki rat protiv fašista", o čemu se često govori na ruskoj televiziji u odnosu na krizu u Ukrajini. No to istovremeno dovodi do produženja zapadnih sankcija. Dapače, u Bruxellesu se sve češće postavlja pitanje podrške Ukrajini oružjem ili obukom vojnika.

"Gruzijski scenarij"

Gressel smatra da Kremlj pokušava stvoriti „gruzijski scenarij“. Rusija je u ratu na Kavkazu u znatnoj mjeri doprinijela eskalaciji sukoba u Gruziji. "Moskva pokušava stalnim provokacijama i borbama poljuljati ravnotežu u Ukrajini i isprovocirati napad", upozorava ovaj stručnjak. On pretpostavlja da bi se time smanjila podrška Zapada Ukrajini. "Ja trenutačno ne vidim druge mogućnosti za Ukrajinu nego da izdrži provokacije i ne popušta, čak i ako je to bolno", savjetuje Gressel.

"Zadnje eskalacije sukoba su pokazale da se ne održava primirje iz drugog Minskog sporazuma", zaključuje Nicholas Redman iz britanskog "Međunarodnog instituta za strateške studije". A ovo nasilje pokazuje: čak i ako vojni stručnjaci ne očekuju veliku ofanzivu, primirju nema ni traga.