NI ŽIVOTA NI ISTRAGE NI POMOCI

„U vecini bukovickih sela dana s nema živih ljudi. Stanje je zaista sablasno", tvrdi potpredsjednik crnogorskog Parlamenta Rifat Rastoder.

On je prvi visoki crnogorski zvanicnik koji je nakon 15 godina posjetio ovaj region koji se nalazi u neposrednoj blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom.

„Godinu dana je trebalo da se formira vladina Komisija za povratak protjeranih žitelja Bukovice, godinu dana je njoj trebalo da sastavi izvještaj, a vec godinu i po dana Vlada Crne Gore se o tom dokumentu ne izjašnjava", kaže Rastoder u izjavi za RDW i istice: „Ne samo da je tamo situacija loša, vec je tragicna. Da li može Crna Gora uciniti više? Naravno da može, jer do sada nije ništa ucinila na vracanju života Bukovici."

On smatra da bi se trebao formirati istažni centar kako bi se na adekvatan nacin sakupile sve cinjenice oko ovog zlocina.

A one su doista potresne. Taj prostor je, naime, tokom 1992. i 1993. godine potpuno etnicki ocišcen od bošnjacko-muslimanskog stanovništva. Od ukupno 322 Bošnjaka, šest je ubijeno, 11 lica je oteto, 76 je doživjelo fizicku torturu, a kao posljedicu toga dvoje ljudi je izvršilo samoubistvo. Srušene su i džamije u Bukovici, a žitelji tog podrucja raselili su se po ostalim dijelovima Crne Gore i u Bosnu i Hercegovinu.

Za ovaj zlocin, koji su pocinili pripadnici tadašnje Vojske Jugoslavije i paravojne formacije, niko do sada nije odgovarao.

Poslanik Bošnjacke stranke (BS) u crnogorskoj Skupštini Amer Halilovic kaže za naš radio da sumnja u spremnost crnogorskih vlasti da rasvijetle ovaj zlocin. „ Ako se pogleda kako su se dosada kretale stvari i šta je ucinjeno na tom slucaju, onda i u to sumnjam, da vam pravo kažem."

Isti je stav novinara i publiciste Seada Sadikovica, autora dokumentarnog filma „Praznina", koji svjedoci o ovom zlocinu i prognanim Bukovcanima.

„Skoro svih 300 spremni su da svjedoce pred sudom, ali 15 godina nakon zlocina u Bukovici sudenja nema. Jednostavno, država taj proces ne procesuira. Ošteceni su Pljevljaci, a u velikom broju slucajeva pocinioci tih zlocina su opet Pljevljaci (koji su bili pripadnici VJ i paravojnih formacija), u vrijeme, kada Crna Gora, prica se, nije ucestvovala u ratu!"

Sadikovic, baš kao i Rastoder i Halilovic, dodaje da bi država Crna Gora, bar sada, mogla da tim ljudima pruži neku vrstu podrške i pomoci.