Nijemci ipak žele kvalificirane radnike

Godinama je većina Nijemaca bila ustrajno protiv useljavanja kvalificirane radne snage iz drugih zemalja u Njemačku. U međuvremenu je međutim dvije-trećine ispitanik uvjereno da je njemačkom gospodarstvu potrebno useljavanje stručnjaka kako bi bilo uspješno, pokazao je najnoviji ARD-DeutschlandTrend, anketa prvog programa njemačkog javnog servisa ARD-a.

Autori ankete navode da su, povodom ovogodišnjih izbora za Europski parlament, ispitanike upitali i za mišljenje o Europskoj uniji. Navodi se kako se očekivala mračna slika u svezi s tim. Međutim, 40 posto ispitanika - toliko puno kao nikada prije - je mišljenja da Njemačka članstvom u EU-u ima više prednosti, a da tek 19 posto smatra da joj EU članstvo šteti.

Ta dva iznenađenja u javnom mnijenju se možda mogu objasniti jednostavno gospodarskom situacijom, 79 posto ispitanika smatra veoma dobrom ili dobrom, a samo 20 posto lošom. U toliko mjeri dobra ocjena njemačkog gospodarstva je rekordni rezultat u svih 16 godina provođenja ARD-DeutschlandTrenda.

Političari se trebaju više brinuti o problemima oko useljavanja

Kad je konkretno riječ o useljavanju, Nijemci imaju diferenciranu predodžbu. S jedne strane 68 posto ispitanika smatra pozitivnim useljavanje kvalificirane radne snage. Ali isto tako je jasno raspoloženje kad je riječ o odbijanju onih EU stranaca, koji uopće nemaju namjeru da rade u Njemačkoj. 70 posto ispitanika želi da takvi napuste zemlju. Osobna pogođenost je međutim puno niža: tek 34 posto osobno ima strahove za svoju egzistenciju obzirom na useljavanje. Veoma jasna je pritom pritužba upućena na račun političkih stranaka: 76 posto ispitanika je uvjereno da se političari ne brinu dovoljno "o problemima, koji nastaju useljavanjem".

Podsjetimo, tema useljavanja je ponovno stavljena u fokus u njemačkoj javnosti, nakon što je na snagu stupila sloboda kretanja radnika za građane Rumunjske i Bugarske i nakon što je oštre mjere povodom toga zatražila bavarska Kršćansko-socijalna unija - CSU.

"Više zajedničke politike" u Europi

25. svibnja se bira novi Europski parlament. To se događa u vrijeme, kada se ne samo zajednička valuta, već i cijela Europska unija nalazi u dubokoj krizi. Diskusije se vode oko zajedničke financijske pomoći i o središnjim nadležnostima u Bruxellesu u odnosnu na države članice. Računa se s tim da će prije svih sjeverno- i zapadnoeuropske zemlje dobiti više parlamentarnih mandata. A u Velikoj Britaniji se narednih godina čak očekuje i glasovanje o tome treba li ta zemlja istupiti iz Europske unije.

U Njemačkoj se, međutim, EU i euro-skepsa drže u granicama. Jer, ipak 64 posto ispitanika imaju želju da se vodi "više zajedničke politike" u Europi, dok se samo 31 posto zalaže za to da bi članice ponovno trebale "jače samostalno djelovati".

Autori: Jörg Schönenborn (tagesschau.de) / Marina Martinović

Odgovorna urednica: Jasmina Rose