071211 EZB Inflation Euroraum

Bivši predsjednik Europske središnje banke (ESB) Jean-Claude Trichet, koji se tek prije mjesec dana povukao s te funkcije, je jednom prilikom kazao: cilj ESB-a je držati stopu inflacije ispod dva posto. No, trenutačno stopa inflacije iznosi tri posto. U normalnim vremenima bi Europska središnja banka u ovakvom slučaju trebala povisiti vodeću kamatnu stopu kako bi ugušila nadolazeću inflaciju - ali, samo u normalnim vremenima. Uslijed krize eura se sada očekuje da bi u četvrtak (8.12.) središnja banka trebala nanovo sniziti kamatnu stopu, kako bi se suprotstavila prijetećoj receciji u eurozoni. To prije svega zadaje brige ekonomistima iz Njemačke.

Financiranje država će voditi u inflaciju

Usto dolazi da ESB "kao s poslom" dalje kupuje obveznice visokozaduženih zemalja eurozone i tako tržištima osigurava likvidnost, kako ne bi presušio protok novca. U znak protesta zbog takvog kursa, glavni ekonomist Europske središnje banke, Nijemac Jürgen Stark, će krajem godine predati svoju funkciju. Njegovo mišljenje je da je uvijek dolazilo do katastrofe kad je neka središnja banka u velikom stilu financirala države. A to će voditi u inflaciju, smatra Stark. Slično mišljenje ima većina njemačkih ekonomista.

Međutim, Gustav Horn, šef Instituta za makroekonomiju i konjunkturna istraživanja u Düsseldorfu, smatra da ne prijeti opasnost od inflacije. "Ulagači ne znaju točno gdje je sigurno mjesto za njihov novac. U tom slučaju ga vraćaju u središnju banku", obašnjava on. Ako se novac ne ulaže u ekonomske kružne tokove, nego ostavi na sigurnom u središnjoj banci, ne može doći ni do inflacije.

"Kad jednom počne inflacija, teško ju je zakočiti"

No otkud ta "njemačka ortodoksnost", kako britanski tjednik "The Economist" naziva strah Nijemaca od inflacije? Sasvim jednostavno: ne žele treći put u razdoblju od stotinu godina da dožive da njihov kapital bude uništen preko noći. Prvi put se to dogodilo za vrijeme hiperinflacije tokom svjetske gospodarske krize 1923. godine. Samo 25 godina kasnije je nakon Drugog Svjetskog rata uslijedila monetarna reforma. Usto se može kazati da je inflacija poput zloćudnog tumora, koji se širi i od kojega se ne može pobjeći. "Kad jednom započne inflacija, onda ju je teško zakočiti. Ali je cijena za to recesija", smatra Wim Köster, član Upravnog odbora rajnsko-vestfalskog Instituta za ekonomska istraživanja.

Pogrešno, kaže ekonomski stručnjak Gustav Horn, jer postoje i protumjere koje brzo djeluju. "Europska središnja banka može primjerice državne obveznice, koje posjeduje, ponovno brzo prodati i time izvaditi novac iz kružnog toka ekonomije. A može i kamate povisiti", kaže Horn.

Prostora za manevar ima dovoljno, jer nakon snižavanja kamata, što se očekuje za ovaj četvrtak, vodeća kamatna stopa u eurozoni bi trebala iznositi tek jedan posto.

Autori: Zhang Danhong / Marina Martinović

Odgovorna urednica: Jasmina Rose