Nikolić želi Kosovo nazad

"Srbija želi Kosovo nazad" naslov je članka lista Noje cirher cajtung (NZZ) u kojemu se pojašnjava da je predsjednik Srbije Tomislav Nikolić vladi u Beogradu uručio odgovarajuću "platformu, kako je izvijestila u utorak televizija B92. "Vlada se sad treba o tome posavjetovati i odluku proslijediti parlamentu na odlučivanje", pojašnjava NZZ.

Austrijski Standard ističe da je Nikolić tim zahtjevom "bacio bombu" i s tim u vezi podsjeća da je Kosovo u međuvremenu priznalo više od 100 država, ali i da to nisu učinile Rusija, Kina i neke EU zemlje. "Zbog tog novog plana za Kosovo šef vlade Aleksandar Vučić se sada mora pravdati. Tek dan prije je on u Briselu tijekom sastanka s EU ministrima spoljnih poslova uputio na navodno mnoge ustupke njegove zemlje prema Kosovu te kao nagradu za to zatražio skoro pokretanje pristupnih pregovora. No, prema procjenama komentatora iz Srbije i inostranstva, Nikoliću ne bi smetalo zahlađenje odnosa između Srbije i EU. Taj nekadašnji glavni čovjek velikosrpskih nacionalista stalno otvoreno ističe da on budućnost te balkanske zemlje vidi na strani Rusije", piše bečki Standard.

Rusija i Srbija potpiruju vatru

Listovi na njemačkom jeziku pišu i o stanju u Makedoniji. Napominju kako su u balkanskoj republici suprotstavljeni vlada i opozicija, kao i Albanci i Sloveni. Rusija i Srbija potpiruju vatru, piše list Velt povodom aktuelne političke krize u Makedoniji. „Sukob već odavno ima odjeka u čitavom regionu. Vlade Kosova i Albanije su pod unutrašnjopolitičkim pritiskom da se bore za albansko pitanje u Makedoniji. Alarmiran je i Berlin. Predsjednik njemačko-makedonskog društva, bivši državni sekretar Saveznog ministarstva odbrane, Valter Kolbov upozorava na opasnost eskalacije nasilja u Makedoniji. 'Lako može da bukne požar', kazao je Kolbov za list Sarbriker cajtung. Gruevski pokušava da se održi na vlasti raspirivanjem etničkih sukoba. Na pitanje, da li to vodi u novi balkanski rat, Kolbov je ocijenio da je opasnost velika. On je podsjetio na pucnjavu sa 22-oje stradalih od prije dvije nedjelje u Kumanovu i dodao da mnogo toga govori „da je to bila inscenirana akcija vlade protiv navodnih albanskih separatista, pokušaj da se izazove mali rat, kako bi se skrenula pažnja sa korupcije u svojim redovima.“

Prema Kolbovu, takođe postoje naznake da sada Rusija, poslije Ukrajine i u Makedoniji želi da se pozicionira, piše Velt. „Ruska vlada podržava Gruevskog i osudila je borbe i proteste protiv njega. Ministarstvo spoljnih poslova u Moskvi govori o pokušaju zapadnih krugova da destabilizuju Makdeoniju. Sporni makedonski premijer podršku dobija i iz susjedne Srbije (takođe kandidat za članstvo u EU). Šef Vojnobezbjednosne agencije (VBA) Petar Cvetković nedavno je optužio 'zapadne snage' da podržavaju 'projekat Velike Albanije'. U srpskim medijima šire se pravi horor scenariji. 'Prijeti treći balkanski rat' ili 'Albanci se pripremaju za totalni rat', prošlonedjeljni su naslovi lista 'Informer': 'Poslije Makedonije, Albanci će napraviti haos u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori'. 'Naše novine' pišu o 'paklenom planu terorista' dodajući: 'Mnogo krvi će poteći'. Mediji citiraju srpskog ministra unutrašnjih poslova Nebojšu Stefanovića: 'Mi smo spremni za rat'. Prorežimske 'Novosti' čitaocima daju do znanja da 'u narednih dvadeset dana može da se računa sa napadima albanskih ratnih veterana na jugu Srbije. Krivci su već pronađeni: iza krize i nemira u Makedoniji stoje EU i SAD složni su dnevni listovi i nedjeljnici, piše njemački list Velt.

Protesti i protivnika i pristalica vlade u Skoplju

Noje cirher cajtung podsjeća da je u protekla dva dana u glavnom gradu Makedonije, Skoplju na ulicama protestovalo na desetine hiljada protivnika i pristalica vlade. „Premijer Nikola Gruevski i vođa opozicije Zoran Zaev zato su u utorak bili pozvani u Strazbur od strane evropskih parlamentaraca, koji nastoje da posreduju između političkih protivnika. Brzo rješenje je malo vjerovatno. Skandal ili pokušaj puča? Od posljednjih izbora 2014. godine, opozicija bojkotuje parlament i optužuje vladu za lažiranje izbora. Zaev je u februarau počeo sa objavljivanjem dokumenata o priskuškivanju. Od tada opozicija traži ostavku vlade i formiranje kabineta stručnjaka do novih izbora. O tome Gruevski neće ni da čuje. On skandal vidi kao pokušaj puča u koji su upletene i neimenovane strane snage i tajne službe. On ne namjerava da kapitulira pred mračnim silama koje zemlju guraju u propast, poručuje Gruevski svojim pristalicama. Podrška za njegovu teoriju stiže iz Moskve, koja upozorava na insceniranu 'šarenu revoluciju'”.

U Briselu ali i susjednim zemljama vlada sve veća zabrinutost zbog rastuće krize u Makedoniji, piše Noje cirher cajtung i dodaje da ipak, mnogi posmatrači pogrešno tumače sukob kao etnički. “Glavni front borbi se vodi na liniji 'gore' i 'dole', a ne između grupa naroda. Politička elita je multietnička: riječ je o makedonsko-albanskoj koalicionoj vladi koja je na vlasti devet godina i koja plijen dijeli preko paralelnih sistema. Isto tako multietnička je i opozicija. Po prvi put u istoriji zemlje, na protestima u nedjelju su bili ujedinjeni Makedonci i Albanci. Ali ta mladica novo otkrivene građanske svijesti je ranjiva biljka. Najbolje sredstvo protiv nje je širenje mržnje. Tu taktiku vladanja dobro poznaju političari u Makedoniji, kao i političari u Bosni i Hercegovini ili na Kosovu. Hrvatska ministarka spoljnih poslova Vesna Pusić sa pravom je sukobljene strane upozorila na opasnost od etnizacije političkog sukoba. Kada se fitilj jednom zapali situacija veoma brzo izmiče kontroli i postaje ekstremno opasna”, zaključuje Noje cirher cajtung.

Otvorena pitanja oko dešavanja u Kumanovu

Berlinski Tagescajtung donosi intervju sa Alijem Ahmetijem, predsjednikom najjače albanske stranke u Mekedoniji - Demokratske unije za integraciju (DUI), koji bi u aktuelnoj političkoj krizi, ocjenjuje list, mogao da odigra ključnu ulogu izlaskom iz vlade Gruevskog. Povodom te ocjene, Ahmeti za Tagescajtung kaže da njegova stranka putem dijaloga nastoji da riješi sukob suprotstavljenih politički strana. “Ukoliko odmah izađemo iz vlade, to bi krizu samo zaoštrilo. To ne želimo. U okviru dijaloga je nužno razmotriti najvažnije tačke, kao što su sloboda medija i reforma pravosuđa. Naša stranka slijedi cilj evroatlantskih integracija. Očekujemo da nas Vašington i Brisel podrže u tim pregovorima. Ne postoje samo sukobi između socijaldemokrata i vladajuće stranke, već i između etničkih grupa. Na pitanje šta žele Albanci, Ahmeti odgovora da su makedonski Albanci 100 procentno za integraciju zemlje u EU i NATO. Predsjednik DUI dodaje da je u vezi sa najnovijim dešavanjima u Kumanovu mnogo otvorenih pitanja. „Ni nama do sada nije poznato šta je ta grupa Albanaca tamo željela, koju je organizovao i pomagao. Potrebna nam je detaljna istraga po međunarodnim standardima. Kada istina izađe na vidjelo, svima će nam biti od koristi, na Kosovu i u Makedoniji“, izjavio je Ahmeti u intervjuu za Tagescajtung.

Kada jedna zemlja na jugoistoku Evrope – manja od Belgije, sa 2,1 miliona stanovnika – izazove pažnju Vašingtona i kada se o svemu zvanično oglasi i Vlada SAD, onda je potrebno pažljivo razmotriti situaciju. U ovom slučaju se radi o bivšoj jugoslovenkoj republici Makedoniji. Politička kriza u toj balkanskoj zemlji zabrinjava Vladu SAD, kazao je portparol američkog ministarstva spoljnih poslova Džef Ratke. Vlada i politički čelnici u Skoplju informisani su o vašingtonskim 'brigama o trenutnoj političkoj krizi'. Američka vlada veoma pažljivo prati zbivanja u Makedoniji. Ta zemlja je već deset godina kanditat za članstvo u EU i želi da pristupi NATO. Trenutno je Makedonija u teškoj političkoj krizi, koja je na ulice izvela na hiljade kako protivnika, tako i pristalica premijera Nikole Gruevskog. Tako se u utorak u centru Skoplja okupilo oko 150 pristalica opozicije. Pred parlamentom je u jednom šatoru bilo oko 50 pristalica Gruevskog. Tako je već danima: kako 30.000 ljudi u ponedjeljak se odazvalo vlade i pokazalo solidarnost sa Gruevskim. U nedjelju je 20.000 ljudi u Skoplju tražilo njegovu ostavku. Portparol Ratke je zatražio od nadležnih službi da ispitaju optužbe koje je protiv vlade iznela opozicija. Opoziciju je pozvao da se vrati u parlament kako bi se ojačao parlamentarni nadzor državnih institucija. Od obje strane, Ratke traži i da poštuju pravo na javno okupljanje i mirne proteste.

Međunarodna politika mora pokušati da nađe neko rješenje, zahtjeva socijaldemokrata Kolbov. Ostavka Gruevskog, a potom i novi izbori mogli bi da budu rješenje. Posmatrači međutim ukazuju na to da bi premijer mogao da završi u zatvoru, ukoliko izgubi na izborima i stoga nastoji da osigura vlast uz pomoć autoritarnih metoda.“