Njemačka će ubrzati protjerivanje u „prvu zemlju EU“
26. novembar 2018Kad je riječ o izbjeglicama dospjelima u velikoj navali prije tri godine, rokovi za zbrinjavanje i za odluku o mogućem azilu su već odavno protekli i tu je Njemačka sad odgovorna. Ali kad je riječ o nedavno prispjelim migrantima, njemačko Ministarstvo unutrašnjih poslova je izradilo plan od osam točaka kako bi se oni brže izručili državi koja je za njih nadležna prema sporazumu iz Dublina: dakle u prvu zemlju ulaska u Europsku uniju. To jedva može biti Hrvatska: migranti koji pokušavaju prijeći u tu zemlju iz Bosne i Hercegovine ili Srbije su tamo onda morali doći morem preko Albanije ili Crne Gore. Inače, svi oni su već bili u nekoj EU-članici: prije svega Grčkoj. Ali kod azilanata u Njemačkoj je tu riječ i o migrantima stigli preko Italije ili Španjolske.
To su dakle zemlje gdje bi Njemačka trebala poslati te migrante, ali i taj plan ministra Seehofera nije baš previše jasan. Neke od točaka su posve banalne: vlada će ishoditi od zrakoplovnih kompanija dozvolu da plati zrakoplovnu kartu, ali ta karta neće trebati ovisiti o imenu putnika – ponekad se dogodi da policija ne uspije privesti baš onu osobu koja je trebala biti prognana.
Druge točke nisu tako bezazlene: tražitelji azila će biti obavezni točno javiti gdje će noćiti. Oni smješteni u grupna prihvatilišta će morati imati elektronsku iskaznicu sa kojom će moći primati i poštu. Drugim riječima, elektronski će biti evidentirano i ako njihov zahtjev za boravkom bude odbijen.
„Nema veze sa realnošću"
No najveće kritike na te planove Berlina čuju se iz pokrajinskih ministarstava unutrašnjih poslova: za migrante se tu prvenstveno skrbi policija 16 pokrajina ove zemlje. Ministar unutrašnjih poslova Donje Saske Boris Pistorius kaže kako je za te planove „saznao iz novina – kao vjerojatno i ostalih 15 kolega". Na postaji ARD se žali kako se iz Berlina donedavno čulo da nekakvi planovi uopće ne postoje, a i ono što stoji u tom dokumentu nije nešto osobito novo. I što je najvažnije: hoće li konačno savezna vlada i savezna policija preuzeti odgovornost za tražitelje azila? Pokrajinska ministarstva nemaju ništa protiv: čitav zadatak traži velik broj policajaca i službenika kojih jednostavno nema dovoljno.
I povrh toga: ako će se slijediti takav međudržavni sporazum, onda savezna, a ne pokrajinska vlada treba naći način da se te osobe protjera u prvu zemlju ulaska. A zapravo tu leži i najveća poteškoća: Njemačka je prošle, 2017. službeno zatražila od prvih zemalja ulaska u EU da prihvate preko 64.000 osoba. No tu nedostaje i suradnje među nadležnim službama, a i te zemlje se baš ne žure odgovoriti Njemačkoj na takav zahtjev. Rezultat jest da je prošle godine doista protjerano samo 7.100 osoba po sporazumu kako je dogovoreno u Dublinu. A ove godine ih je za sada oko 8.000.
Prvi korak prema Zakonu o useljavanju
No dok se još razmišlja kako da se protjeraju migranti koji su u ovoj zemlji protivno postignutim sporazumima, ovog utorka je učinjen velik korak prema novom Zakonu o useljavanju. Vladajuća koalicija kršćanskih i socijaldemokrata se složila oko osnovnih načela kako olakšati stručnoj radnoj snazi dolazak i boravak u Njemačkoj. Pretpostavka je da je njegova kvalifikacija za mjesto koje se traži i priznata u ovoj zemlji. Dosad je sporno bilo pitanje kako će te osobe naći posao ako uopće nisu u Njemačkoj i tu je kompromis CDU/CSU-a i SPD-a kojim će im biti dozvoljen boravak od šest mjeseci za traženje zaposlenja. Ali i inače, najbolja je pretpostavka za dobivanje boravišne dozvole već potpisani radni sporazum sa njemačkim poslodavcem.
Tu je konačno i ipak otvorena mogućnost migrantima i odbijenim tražiteljima azila da ostanu raditi u Njemačkoj: po ovom prijedlogu i kako prenosi agencija Reuters, da najmanje 18 mjeseci već jesu zaposleni puno radno vrijeme – dakle 35 sati tjedno i da su plaćali odgovarajuća socijalna davanja. Sve će to biti tek dio novog Zakona o doseljavanju kojeg bi Vlada trebala prihvatiti 19. prosinca.
aš(dpa)