Njemačka: Kampanja za privlačenje stranih radnika

Odgovorni ministri njemačke vladajuće koalicije (SPD/FDP/Zeleni) iznijeli su planove za reformu zakona o useljavanju kvalifikovanih radnika. „Želimo da strani kvalifikovani radnici lakše i brže pronađu put do Njemačke", objasnili su ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer i ministar rada Hubertus Hajl (oboje iz SPD) u gostujućem članku u njemačkom listu Handelsblat.

U njemu najavljuju da će tržište rada biti otvoreno i za kvalifikovane radnike koji imaju ugovor o radu, ali još nisu uradili nostrifikaciju diplome, odnosno diploma koju su stekli u zemlji porijekla nije priznata u Njemačkoj. Oni bi to mogli da postignu uz pomoć njemačkog poslodavca, predlažu ministri Hajl i Fezer.

Nadoknaditi demografski gubitak

Predsjednik Asocijacije njemačkih industrijskih i privrednih komora (DIHK) Peter Adrijan pozdravio je projekat. On je takođe u listu Handelsblat ukazao na hitnost inicijative: „Mi moramo u narednih deset godina u Njemačkoj da nadoknadimo demografski gubitak od četiri do pet miliona radnika"

Adrijan je ranije ovog mjeseca njemačkoj novinskoj agenciji dpa izjavio: „Moramo biti u još boljoj poziciji da bismo zaista mogli da privučemo kvalifikovane radnike iz drugih zemalja na duži rok. Trebalo bi nam 400.000 do 500.000 novih kvalifikovanih radnika godišnje kako bismo mogli da nastavimo da ostvarujmo sadašnji prosperitet sa našom starijom populacijom i sve više penzionera."

Takođe je istakao da „sada ne samo da postoji nedostatak kvalifikovanih radnika, već i manjak nekvalifikovanih radnika". Naglasio je da će se situacija samo pogoršavati u godinama koje dolaze.

Olakšati sticanje Plave karte

Stoga savezna vlada planira da izmijeni Zakon o kvalifikovanoj imigraciji (FEG), koji je na snazi od 1. marta 2020. godine. Međutim, Fezer i Hajl se žale da je imigracioni sistem i dalje previše "trom, previše birokratski, i da odbija", umjesto da privlači radnu snagu. Vladajuća koalicija je krenula da to promijeni.

Za razliku od ranije, dokaz o diplomi i profesionalnom iskustvu bi trebalo da bude dovoljan za ulazak u Njemačku. Procedura priznavanja se onda može sprovesti nakon ulaska i paralelno sa radom.

Osim toga, ubuduće ne treba očekivati da mladi diplomirani studenti zarađuju isto koliko iskusnije kolege da bi mogli da uđu u zemlju sa takozvanom plavom kartom. "Za njih ćemo smanjiti prag propisane zarade. To nam takođe omogućava da dobro obučenim mladim ljudima olakšamo početak karijere u Njemačkoj", objasnili su Fezer i Hajl.

DIHK poziva na "kulturne promjene"

Ahim Derks, zamjenik generalnog direktora DIHK-a, naglasio je u saopštenju svog udruženja: „Prema našim trenutnim istraživanjima, nedostatak kvalifikovanih radnika je drugi najveći poslovni rizik. Svaka druga kompanija je time pogođena".

DIHK se posebno žali na „trajanje administrativnih postupaka za boravišnu i radnu dozvolu". Razloge za ove prepreke Derks vidi u birokratiji: „Počinje procesom dobijanja viza, u kojem se dokumenti šalju širom svijeta, a završava se sa službenicima koji ne sprovode uvijek složene propise na jednoobrazan i transparentan način. Mi takve probleme nećemo riješiti samo reformom zakonskih paragrafa".

Kulturna promjena

Prema riječima zamjenika generalnog direktora DIHK-a, radi se o  "promjeni kulture rada u administraciji, ali i o praktičnoj podršci". "Mogla bi pomoći telefonska linija iz Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova, na primjer, gdje se zaposleni u Uredu za strance mogu detaljno raspitati o komplikovanim propisima i dobiti podršku".

Predsjednik DIHK Peter Adrijan je takođe za dpa istakao da imigracija kvalifikovanih radnika mora biti obrađena brzo i digitalno i naovdi jedan primjer: „Sam sam zaposlio mladog radnika iz zemalja Magreba. Bio je to ogroman podvig i na kraju je trajalo devet mjeseci. Brojni preduzetnici su mi čestitali na tome, jer znaju za mnogo duže procedure".

Zakon o kvalifikovanoj imigraciji u svom sadašnjem obliku stvara još jednu prepreku za brzu imigraciju stranih kvalifikovanih radnika, u kojoj zahtijeva punu ekvivalentnost kvalifikacija kao preduslov.

Važno znanje njemačkog

Ahim Derks naglašava da „skoro sve zemlje na svijetu imaju potpuno drugačije obrazovne sisteme od Njemačke". Umjesto toga, u budućnosti bi trebalo da buda dovoljan „dokaz o djelimičnoj ekvivalentnosti diploma i ugovor o radu za ulazak i zapošljavanje".

Važna tačka za priliv kvalifikovanih radnika je učenje njemačkog jezika, jer je to „jedan od najvažnijih kriterijuma za zapošljavanje, posebno za mala i srednja preduzeća bez međunarodnih veza", kaže Derks. Kursevi jezika se već moraju nuditi u inostranstvu, na primer u Gete institutu. „Pojedine njemačke trgovačke komore za inostranstvo već nude kurseve jezika", navodi DIHK. "To bi se moglo unaprijediti."

ss/dpa/hb/rtr/dw/DIHK

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu