Njemačka kancelarka sve usamljenija

Njemački nedjeljnik Der Spiegel piše da njemačka kancelarka Angela Merkel u posljednje vrijeme gubi sve više savzenika:

„Strategija Angele Merkel za izlazak iz krize je na meti kritika. U posljednjim sedmicama ona je izgubila nekoliko saveznika. U Nizozemskoj je njen najodaniji sljedbenik, premijer Mark Rutte, podnio ostavku. U Frankfurtu na Majni jepredsjednik Evropske centralne banke Mario Draghi zatražio da se strategija štednje Angele Merkel dopuni tzv. 'paketom privrednog rasta'. U Parizu je socijalistički predsjednički kandidat Francois Hollande saopštio da će u slučaju pobjede na izborima predvoditi evropsku opoziciju protiv Merkelove 'Toliko mnogo ljudi čeka na našu pobjedu', izjavio je. Njemačko- francuska osovina koju čine Angela Merkel i trenutni predsjednik Nicolas Sarkozy do sada je bila najbolji razlog da se vjeruje u pozitivan ishod izlaska iz dužničke krize. Sada prijeti opasni raskol i povratak starim strukturama razmišljanja u kojima se Pariz zalagao za dodatne državne izdatke vjerujući da će oni oživjeti privredu. Nasuprot tome, Berlin vjeruje da se iz krize može izaći samo uz pomoć oštrih reformi”, piše njemački nedjeljnik Der Spiegel.

„Čelična lady popušta"

Čelična lady se pomjera. Pod sve većim pritiskom evropskih šefova vlada Angela Merkel se počinje udaljavati od svojih beskompromisnih argumentacija koje se odnose na štednju, piše list Osnabrücker Zeitung:

„Program privrednog rasta trebao bi motivirati zemlje koje imaju velike dugove da više obrate pažnju na izbalansiranost državnog budžeta. To je dobro, to se još ranije trebalo desiti. Jer, isuviše dugo se vodila debata koju je predvodila Njemačka, a koja se odnosila samo na manje izdatke. Šta to može donijeti ukoliko se istovremeno ne stvori osnova za veći privredni rast? Čak i država koja štedi će propasti ako presuši privredni razvoj. Kako da se Grčka reformira ukoliko nema prihode? Firma koja ne posluje dobro, neće plaćati porez. Porez ne plaćaju ni građani ako ne mogu naći firmu koja će ih zaposliti. Brojevi su bitni isto kao i emocije. Grcima i mnogim drugim Evropljanima je potrebno nešto što će im pružiti perspektivu u bolje sutra. Za evropske političare je najvažniji i hitan zadatak da stanovnicima uliju nadu. Kancelarka ekonomski najjače zemlje EU bi ovdje trebala biti primjer,“ piše list Osnabrücker Zeitung.

Dramatična nezaposlenost mladih

Komentator lista Berliner Zeitung je pesimističan kada je riječ o tome da će se Evropljanima uskoro otvoriti nove perspektive. Ovaj list piše da je kriza eura i kriza radnih mjesta.

„U eurokrizi se mnogo govori o dobiti, ocjenama kreditne sposobnosti, fondovima za spašavanje. Stvarni problem se zato lako gubi iz vida. Milioni ljudi u Španiji, Italiji, Portugalu ali i u Švedskoj, Češkoj ili Irskoj, krizu plaćaju gubitkom svojih radnih mjesta, socijalne sigurnosti i blagostanja. Oni jedva da mogu slijediti ono što govori šef Evropske centralne banke Mario Draghi, naime da je najgore prošlo. Kriza eura je i kriza radnih mjesta i još zadugo nije prevaziđena. U suprotnom prijeti da se pogorša. Nezaposlenost mladih je dostigla dramatične razmjere. Jedna cijela generacija već na početku svog radnog vijeka stiče iskustvo da je nepotrebna. Čak i oni koji u Španiji ili Irskoj nakon studija dobiju posao, od zarade ne mogu živjeti“, piše list Berliner Zeitung.

Autorka: Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorna urednica: Marina Martinović