Njemačka: U porastu krađa bakra

Željeznica u Njemačkoj ne posluje dobro. U bliskoj budućnosti će morati da obnovi skoro cjelokupnu infrastrukturu. Osim toga, željeznica mora da se bori sa još jednim problemom koji je takođe košta čitavo bogatstvo - krađom bakra. Samo u 2022. godini, kako piše Handelsblat, pričinjena joj je šteta od oko 6,6 miliona evra.

Handelsblat je izračunao da su samo ove godine pogođena 2.644 voza, što je rezultiralo sa više od 700 sati kašnjenja i to samo zato što kriminalci od željeznice kradu metal. Pored kašnjenja u lancima snabdijevanja – mnoga preduzeća zavise od blagovremenih isporuka sirovina ili poluproizvoda jer više nemaju ništa u skladištima – a tu su još i stotine hiljada nezadovoljnih putnika i turista.

No, lopovi ne pljačkaju samo željeznicu – krađe obojenih metala generalno su u porastu. Na gradilištima, na privatnim zgradama, pa čak i na crkvenim tornjevima, nijedan bakarni dio više nije siguran. Aktuelni događaj: Ogromnu štetu je zbog krađe i prevare pretrpio jedan hamburški proizvođač bakra – u pitanju je trocifrena milionska suma.

Oskudica bakra

Bakar je veoma tražen zbog svoje provodljivosti električne energije. Bolje je samo srebro, koje je doduše puno skuplje. Za sve električne uređaje, od tostera do električnih automobila, potreban je bakar. Joahim Berlenbah (Joachim Berlenbach), osnivač i izvršni direktor ERI AG (Earth Resource Investment) je iskusni stručnjak u ovoj oblasti. On ne sumnja da će se „buduća potražnja za bakrom značajno povećati“.

On kao primjer navodi dobijanje električne energije iz energije vjetra: "Pomislite samo na turbinu na vjetar koja proizvodi struju rotirajući bakarni kalem iznad magnetnog polja. Po megavatu (MW) energije vjetra vam je potrebno 5-9 tona bakra, u zavisnosti od toga da li je turbina na kopnu ili na moru".

Ekspert za sirovine Berlenbah je siguran da će potražnja nastaviti da raste. "Da bismo postigli ciljeve dekarbonizacije radi zaštite i očuvanja životne sredine, jednostavno nemamo dovoljno ove kritične sirovine. To često ignorišu zagovornici energetske tranzicije“.

Zašto je bakar tako skup?

Odnos ponude i potražnje određuje cijenu i kod bakra. Berlenbah je za DW rekao da je ekonomski razvoj u zemljama u razvoju od velike važnosti. Ako se BDP poveća u zemljama poput Kine i Indije, tamo će se povećati i životni standard; „više automobila će se voziti, biće potrebna klimatizacija i biće izgrađene kuće sa električnim vodovima. Potražnja za energijom, strujom, a samim tim i bakrom će se značajno povećati." Njegov institut ERI AG izračunao je da je u istoriji čovječanstva do sada iskopano oko 700 miliona tona bakra, a može se „izračunati da će nam otprilike ista količina bakra biti potrebna u narednih 30 godina".

Istovremeno, „postaje sve teže pronaći i iskopavati ležišta bakra. Postojeća geološka nalazišta su fokusirana na nekoliko zemalja (npr. Čile, Kongo), gdje geopolitički rizik za rudarske kompanije nije beznačajan. Ove kompanije će na sebe preuzeti visok rizik samo ako je ekonomski isplativo."                                                  

Gdje ide ukradeni metal?

List Tagesšpigel (Tagesspiegel) citira generalnog direktora Udruženja njemačkih trgovaca i reciklera metala (VDM) Ralfa Šmica (Ralf Schmitz) koji kaže da je u Njemačkoj postalo teško riješiti se ukradenog obojenog metala jer se lični podaci poslovnih partnera evidentiraju sa svakom prodajom. U slučaju većih krađa, članovi VDM bili bi upozoreni: „Trgovcima je dobro poznato šta je ukradeno". A to važi i za njemačkog istočnog susjeda: „Poljska ima sistem koji je isto tako dobar kao kod nas u Njemačkoj.

Šmic stoga pretpostavlja da kradljivci metala radije prodaju svoj plijen u inostranstvu - pogotovo zato što carina ne može adekvatno da kontroliše takvo kretanje robe. „Većina materijala više ne ide u Evropu", rekao je Šmic za Tagesšpigel. "Većina materijala, to je moja teorija, transportuje se prekomorskim kontejnerima."

„Ne postoji zamjena za bakar"

Lopovi ne samo da postaju sve organizovaniji, već su očigledno i sve nemilosrdniji. Tokom istrage o milionskoj krađi u Aurubisu, na primjer, prema izvještajima medija, zvaničnici su zaplijenili dio ukradene robe, deset vozila, više od 200.000 evra u gotovini i nekoliko komada vatrenog oružja uključujući municiju.

- pročitajte još: Red pruge, red kablova, red šahtova...

Stručnjak za sirovine Joahim Berlenbah podsjeća na svoje vrijeme provedeno u Južnoafričkoj Republici. „Kada sam živio u toj zemlji, problem krađe bakra je bio na sličan način dramatičan: jednom su cijele telefonske linije u našoj ulici u Johanesburgu bile pokidane".

Uprkos iskustvu sa krađom bakra u Južnoafričkoj Republici, Berlenbah ne može spontano da smisli adekvatnu zaštitu ili protivmjeru da zaustavi lopove. Čini se da poslovni model pirata bakra i drugih obojenih metala za sada ima osiguranu budućnost. Jer, kako kaže Berlenbah za DW: „Nažalost, ne postoji zamjena za kablove od bakra – to je fizika".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu