Njemačka vlada pomaže potragu za otetim umjetninama

"Želimo imati centralnog partnera i sagovornika kada je u pitanju ova kompleksna tema. Ujedno želimo biti u stanju da transparentno informišeno javnost", izjavila je državna ministarka za kulturu Monika Gruetters govoreći o otvaranju novog "Njemačkog centra za izgubljena kulturna dobra".

Vidno treba biti povećan i novac za potragu umjetnina. Sada će to biti suma od 2,7 miliona eura godišnje. Monika Gruetters bi o ovom prijedlogu trebala raspravljati već u martu u Berlinu sa pokrajinskim ministrima za kulturu. Centar odnosno fondacija će se pozabaviti i sa oduzimanjem i nestajanjem umjetnina na području bivše sovjetske zone uticaja ali i u DDR-u.

Bolje umrežavanje

"Kada se istraga uveže i objedini moguće je ostvariti puno bolje rezultate", kaže voditeljica Taskforcea Ingeborg Berggreen-Merkel za DW. Njen Taskforce rešeršira i istražuje porijeklo zbirke umjetnina Corneliusa Gurlitta uz pomoć jedne mreže, sastavljene od međunarodnih eksperata. Za 600 od 1.000 umjetnina postoji sumnja da se radi o slikama, koje su pokrali ili zaplijenili nacisti. "Naš zadatak je i ispitivati porijeklo onih slika, gdje ne postoji zahtjev za povratom", pojašnjava Ingeborg Berggreen-Merkel.

Do sada su prema navodima advokata Corneliusa Gurlittsa, Hannesa Hartunga, četiri osobe podnijele zahtjev za povratom slika. Ingeborg Berggreen-Merkel planira da u tim dovede i jednog poljskog eksperta. "Želimo da pokažemo da niko ne treba da se osjeća isključen i da izgubi povjerenje", kaže ona. "Njemački centar za izgubljena kulturna dobra" trebao bi još tokom ljeta početi sa radom.

"Prednosti fondacije, čije osnivanje priprema Ingeborg Berggreen-Merkel, su velike", smatra i ekspertica Meike Hopp. "Time će biti osigurana saradnja između pojedinačnih institucija i mi ćemo moći da ciljano istražujemo i idemo u potragu za umjetninama", kaže Meike Hopp. Ona traga za umjetninama u okviru Centralnog instituta za istoriju umjetnosti u Minhenu i intenzivno se pozabavila sa istorijatom minhenskog trgovca umjetninama Adolfa Weinmuellera. Ona spada u prvi tim isljednika, koji se vežu ugovorima na određeno vrijeme i finansiraju sredstvima dobijenim za realizaciju projekta.

Meike Hopp traži stalna radna mjesta za ove eksperte, jer smatra da ih je inače teško vezati za Centar. Planiranim osnivanjem fondacije i sa više novca bi se ti zahtjevi mogli ispuniti. "Njemački centar za izgubljena kulturna dobra" imaće sjedište u Magdeburgu. Koordiniraće aktivnosti oko potrage umjetnina na saveznom, pokrajinskom i opštinskom nivou.

Do preokreta doveo slučaj Gurlitt

Nakon što je pažnju njemačka i svjetske javnosti zaokupio slučaj Gurlitt, u čijem stanu su pronađene impresionističke slike od neprocjenjive vrijednosti, interes za zaplijenjenim i oduzetim umjetninama nikada nije bio veći. Da li će tu doći do promjena u pravnom smislu odnosno da li će se ukinuti zakon o zastarjevanju rokova za povrat umjetnina još se tačno ne zna. Bavarska je gornjem domu njemačkog parlamenta Bundesratu priložila nacrt zakona o povratu umjetnina. Tako bi se slike mogle oduzeti svima onima kod kojih se može dokazati zla namjera odnosno da su umjetnine u njihovom posjedu bile oduzete pravim vlasnicima.

Do sada su samo javne ustanove kao što su muzeji Vašingtonskim dogovorom od 1998. bile pozvane da vrate zaplijenjene slike ili druge umjetnine pravim vlasnicima.Do sada su vlasnici imali pravo da 30 godina nakon zaplijene ili oduzimanja slika traže njihov povrat. Nakon toga su gubili to pravo. "Smatram da je Nacrt novog zakona kojeg je priložila Bavarska ispravan, jer Njemačkoj upravo iz inostranstva prigovaraju da joj je neophodan zakon o restituciji, u koji je uključen privatni vlasnik umjetnina kao i da je zastarjevanje povrata imovine takođe do sada bilo velika prepreka, zaključuje Ingeborg Berggreen-Merkel.

Autori: Annika Zeitler / Jasmina Rose

Odg. urednica: Zorica Ilić