Njemačke kasarne kao okupljalište ekstremnih desničara?

Skandal u redovima Bundeswehra baca svjetlo na neonacističke pojave i otvara niz pitanja. Jedno od njih je i da li je Bundeswehr magnet za desničare?

"Bundeswehr u osnovi nudi puno toga što se dopada ekstremnim desničarima", kaže kapetan Florian Kling: "Oružje, opremu, rat, oštar ton, hijerarhiju". Ljude desne orjentacije to jako privlači. Kling je portparol Dušebrižničkog savjetovališta za vojnike  "Darmstädter Signal".

Nula tolerancije prema ekstremistima

Zapravo, "već godinama Bundeswehr vodi politiku nulte tolerancije prema ekstremistima", naglašava oficir Kling u razgovoru za DW. Ali kako uopšte prepoznati vojnika sa ekstremno desničarskim pogledima? "Nijedan neonacista danas ne nastupa otvoreno sa Hitlerovim pozdravom, kukastim krstom na zidu svoje sobe ili na uniformi kada prolazi kasarnom. Pravi ekstremisti kriju svoja ubjeđenja", kaže Kling.

Bundeswehr nije skrovište za ekstremne desničare i nije leglo desničarskog terorizma. To ovih dana ističu mnogi eksperti. Velika većina vojnika čvrsto stoji iza demokratskih načela i zapadnog sistema vrijednosti. No, čini se ipak da postoje uslovi, koji pogoduju esktremno-desničarskim nazorima.

Bundeswehr - ogledalo društva?

Razlog tome je ukidanje obavezne vojne službe. U idealnom slučaju bi Bundeswehr morao biti ogledalo društva. No, nakon što niko više ne služi vojsku, kasarne nisu više tako izmiješane vojnicima iz različitih socijalnih slojeva društva. Michael Wolffsohn, bivši istoričar na Vojnoj Akademiji Bundeswehra u Minhenu u tome vidi glavni problem. 

Ukidanjem vojne obaveze, vojska se otvara krugovima, koji su skloniji primjeni sile i vojnom režimu. "Za vojsku, u kojoj ne postoji vojna obaveza, ne može se više reći da je ogledalo društva", kaže Wolffsohn u intervjuu za Deutschlandfunk.

I Florian Kling smatra da je veliki nedostatak što u vojsci nema toliko socijalne izmiješanosti. Ranije se preko 70 posto profesionalnih vojnika i vojnika koji služe na određeno vrijeme tek nakon odsluženja obaveznog vojnog roka opredjeljivalo za ostanak u Bundeswehru. "Tako je nastao jedan miks i sa osobama liberalnijih, kritičnijih ili ljevičarskih opredjeljenja, koji su cijeli sistem činili heterogenijim", smatra Kling.

Postoje i oni, kod kojih se prepoznaje radikalizam. Marco Seliger, glavni i odgovorni urednik magazina "Loyal", koji izdaje Udruženje rezervista, ipak smatra Bundeswehr ogledalom društva. Već izvjesno vrijeme, kaže on, u društvu postoje dijelom vrlo radikalne tendencije, koje se prepoznaju na desničarskim, ljevičarskim i islamističkim rubovima društva. Te tendencije se sada pokazuju u Bundeswehru. Uznemiravajuća razlika je da vojnici nose uniforme, imaju pristup oružju i uče da pucaju i kako da rukuju sa oružjem. 

Širenje radikalnih pogleda u kasarnama je po mišljenju rezerviste Seligera strukturalni problem. Pretpostavljeni, kaže on, nemaju puno vremena da se bave svojim vojnicima. "Komandir čete se guši u birokratskim poslovima. On ima tako puno "papirologije", da se jedva može brinuti o tome šta njegovi pojedini vojnici rade", kaže Seliger. Prema odrednici EU o dužini radnog vremena, u Bundeswehru jedna radna sedmica iznosi 41,5 sati. Tu nema vremena za upoznavanje - uz flašu piva -  uveče, kako biste znali s kim imate posla i u razgovoru mogli da prepoznate radikalne tendencije.

Sporni simboli Hitlerove vojske

Do sada gotovo niko nije prepoznao opasnost, koju bi mogli predstavljati nacistički simboli. Šljemovi iz nacističkog perioda, fotografije vojnika, kasarne nazvane po imenima nacističkih oficira: u mnogim kasarnama postoje prostorije u kojima su izloženi predmeti koji podsjećaju na mračno poglavlje njemačke prošlosti od 1933. do 1945. Sporni ukaz o "tradiciji" iz 1982. dozvoljava da se drže takvi eksponati, ali pod uslovom da se dovedu u "istorijski kontekst". No taj dekret ne znači i da je dozvoljena revizija istorije iz nacističkog perioda.

Mnogi normalni vojnici jedva da su primjećivali tu simboliku. Ali, moguće je da ekstremni desničari u takvim eksponatima vide drugačiju poruku. "Oni se tako osjećaju ohrabreni", pretpostavlja Florian Kling iz Dušebrižničkog savjetovališta za vojnike "Darmstädter Signal". Po njegovom mišljenju bi to mogao biti razlog, koji je doveo do "divljih izraslina" (kukolja) u kasarnama.

I ministrica odbrane je prepoznala da takav odnos prema tradiciji može biti izrazito problematičan. Ursula von der Leyen (CDU) je najavila da bi dekret,koji reguliše pitanja "tradicije" u Bundeswehru, do jeseni trebao biti prerađen. Ako ništa, onda bi barem ta stavka mogla biti prekrižena kao magnet koji privlači ekstremne desničare.