Njemačka: brutalnost policije protiv klimatskih aktivista?

„Nećemo moći da se uhvatimo u koštac sa situacijom dok kazne ne budu pooštrene", rekao je šef njemačkog policijskog sindikata Rajner Vent u srijedu 26. aprila, poslije dva dana nemira u Berlinu tokom kojih su klimatski aktivisti istovremeno blokirali više od 30 puteva i raskrsnica.

Vent je pozvao vlasti u Berlinu da produže trajanje preventivnog pritvora sa 48 sati na 30 dana, kao što je dozvoljeno u drugim njemačkim pokrajinama, poput Bavarske. Ta razlika je, kaže, razlog zašto klimatski aktivisti iz grupa kao što je „Posljednja generacija (Last Generation), protestuju „u Berlinu, a ne u Minhenu".

Slične stavove iznosili su još prošle jeseni konzervativni političari tražeći oštrije kazne za pripadnike protestnog pokreta koji na klimatski krah reaguju sve smjelijim akcijama građanske neposlušnosti, kao što je lijepljenje za puteve i aerodromske piste, ili bacanje hrane na umjetnička djela – mada su umjetnička djela bila iza zaštitnog stakla i ostala neoštećena.

Tokom vikenda, debatu u Njemačkoj dodatno je podgrijao viralni video koji prikazuje berlinskog policajca kako primjenjuje silu na mirnom demonstrantu. Dok je nekoliko poslanika obnovilo svoje pozive na pooštravanje kazne za klimatske aktiviste, nekoliko komentatora sugerisalo je da je stisak policajca – ravan mučenju.

Berlinska ministarka unutrašnjih poslova Iris Špranger (SPD) takođe je izjavila da je „žalosno" što vozači automobila nisu mogli da koriste nasilje protiv demonstranata – na tu mogućnost je i sama policija upozorila – dok je savezna ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer (SPD) podržala „čvrstu ruku" policije.

Krivična prijava protiv službenika na snimku

Na snimku se vidi demonstrant koji sjedi nasred ulice u berlinskoj četvrti Šarlotenburg. Policajac mu prilazi, obećavajući da će, ako se ne pomjeri dok izbroji do tri, upotrijebiti stisak zbog kojeg će mu žvakanje i gutanje u narednim danima biti bolno. Nakon odbrojavanja, policajac hvata čovjeka za vrat, a njegov kolega za noge, zbog čega je demonstrant neko vrijeme plakao od bolova.

Nakon što je televizija MDR objavila snimak, „Posljednja generacija" je obećala da će ove nedjelje „zaustaviti Berlin". I zaista, od ponedjeljka je grupa uspjela da satima blokira desetine prometnih puteva lijepljenjem za asfalt, kao i da uspori saobraćaj sprovodeći usporene marševe kroz glavne saobraćajne arterije glavnog grada Njemačke.

Berlinska policija je saopštila da se incident „istražuje" i da je podnijeta krivična prijava za nanošenje tjelesnih povreda tokom obavljanja službe.

Koliko daleko policiji smije da ide?

Snimak je podstakao raspravu širom Njemačke o policijskoj taktici protiv mirnih demonstranata, dok pripadnici klimatskog pokreta pribjegavaju sve ekstravagantnijim sredstvima da bi izrazili svoju frustraciju tempom vladinih mjera za zaštitu klime koji je prema njima prespor. Pojedini kriminolozi i drugi stručnjaci osudili su ponašanje policajaca ističući da je policija po zakonu obavezna da iscrpi sva mirna sredstva za rješavanje sukoba, prije nego što pribjegne sili.

Lena Herbers, stručnjakinja za protestne pokrete sa Univerziteta u Frajburgu, za DW ocjenjuje da je policija „trebalo prvo da pokuša da odnese demonstranta bez upotrebe sile", a na snimku nema naznaka da je to uradila. Policija bi trebalo da pokuša da ukloni demonstrante prije nego što budu u stanju da se zalijepe za ulice i da deeskalira situaciju prije nego što iznese bilo kakvu prijetnju. Policiji je dovoljno da demonstrante stavi u preventivni pritvor, ali samo ako pribave sudski nalog zbog osnovane sumnje da će neko izazvati nasilje.

Sve veće zastrašivanje

Bolni zahvat policajca i zastrašivanja pokazuju da su policiju ohrabrili političari koji na demonstrante gledaju kao na neprijatelje, kaže Herbers. Prošle jeseni je jedan policajac snimljen kako obećava da će nanijeti „nezamisliv bol" demonstrantu koji sjedi.

„Policija takođe sve više ograničava slobodu kretanja demonstrantima", kaže Herbers, misleći pritom na nasilnu taktiku koja je korištena za uklanjanje demonstranata iz sela Licerat, da bi se otvorio prostor za iskopavanje uglja, kao i na korištenje metode „ketling" u gradovima.

To je praksa sabijanja demonstranata u sve manji prostor, a to aktivistima donosi opasnost da ne mogu da pobjegnu u slučaju stampeda ili požara. Previsoke kazne, racije u kućama, vodeni topovi i prijetnje su druge metode prinude koje policija koristi da ograniči slobodu okupljanja demonstranata.

U slučaju Licerat, istakla je Herbers, takođe je bilo dovoljno dokaza da su policajci zastrašivali novinare koji su dokumentovali policijsku brutalnost. „Aktivisti sve više prijavljuju nasilje ili prekomjernu silu policije u različitim kontekstima", ukazuje Herbers, „ali vlasti rijetko obraćaju pažnju na te izvještaje."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu