Njemačka: Hoće li Bundestag usvojiti „Lex AfD“?

„Političke zaklade daju važan doprinos društveno-političkom radu i demokratskom obrazovanju u zemlji i inozemstvu." To je rečenica koja stoji na samom početku teksta predloženog zakona o radu fondacija, kojim bi se trebalo osigurati financiranje zaklada bliskih političkim strankama.

Pritom se radi o institucijama s dugom tradicijom, institucijama koje je država (odnosno porezni obveznici) u 2023. godini podržala sa skoro 700 milijuna eura. Taj „kolač" dijeli šest zaklada, koje su pravno gledajući neovisne o isto toliko stranaka zastupljenih u Bundestagu, ali s njima, kako se to voli reći, simpatiziraju.

Friedrich Ebert i SPD

Jedna od najpoznatijih je nazvana po prvom predsjedniku Reicha, odnosno Weimarske Republike. To je Friedrich-Ebert fondacija (FES),. Ona je bliska Socijaldemokratskoj partiji Njemačke (SPD), a ta se bliskost manifestira i u osobi koja se nalazi na čelu FES-a. To je Martin Schulz, bivši predsjednik Evropskog parlamenta, bivši predsjednik SPD-a i poraženi kancelarski kandidat njemačkih socijaldemokrata na saveznim izborima 2017. – na kojima je pobijedio CDU Angele Merkel.

Samo FES aktualno od države prima oko 200 miliona eura godišnje. O tome Zaklada DES (Desiderius-Erasmus-Stiftung) može samo sanjati. Ona je bliska AfD-u (Alternativa za Njemačku) i za sada ne prima nikakve subvencije iz državne blagajne. AfD, stranka koju su službe za zaštitu ustavnog poretka jednim dijelom  proglasile desno-ekstremnom, zbog toga tvrdi da je zakinuta – te je tim povodom podnijela tužbu Saveznom ustavnom sudu.

- pročitajte i ovo:  Šta hoće AfD?

Nema automatizma…

Odluka Ustavnog suda je objavljena početkom 2023. Sud je argumentirao kako se neuzimanje DES-a u obzir prilikom podjele novca za političke fondacije kosi s pravom AfD-a na ravnopravan tretman u političkoj utakmici. Usprkos tome, ta odluka Ustavnog suda ne znači automatski i da DES ima pravo na novac poreznih obveznika. Ustavni sud je naime s objavom svoje odluke od politike zatražio da pokrene procedure usvajanja zakona kojim bi se detaljno reguliralo financiranje zaklada bliskih političkim strankama. Do sada u Njemačkoj takvog zakona nije bilo. Kako bi taj zakon trebao sadržajno izgledati? To je zadaća Njemačkog parlamenta (Bundestaga).

U međuvremenu je u proceduru poslan nacrt novog zakona, koji su zajedno predložila četiri (od šest) zastupnička kluba iz Bundestaga: vladajući SPD, Zeleni i FDP, te opozicioni demohrišćani CDU/CSU.

Sumnje oko poštivanja ustavnih načela

U tom se nacrtu navodi pretpostavke koje neka zaklada mora ispuniti kako bi dobila novac iz državne blagajne. Ključna rečenica glasi: „Politička zaklada (…) jamči da će se boriti za slobodarski demokratski temeljni poredak, odnosno da će biti posvećena ideji razumijevanja među narodima."

Ispunjava li i zaklada bliska AfD-u taj preduvjet? Stručnjaci dvoje oko toga. Zaklada Otto Brenner, koja je bliska IG Metallu, sindikatu zaposlenika u metalnoj industriji, već je 2021. objavila negativnu procjenu oko DES-a, koja je kasnije bila potvrđena saznanjima iz druge studije, objavljene u rujnu 2023. "Sve više u smjeru desnog ruba” – tako glasi naslov te studije koji ujedno i sažima ključne rezultate aktualnog istraživanja.

Neovisna ekspertiza

Nacrt zakona su u javnom saslušanju većinski podržali pravni stručnjaci koje je konzultirao Bundestag. No, sporno je i dalje, ko bi trebao provjeravati ispunjava li neka zaklada preduvjete za primanje javnog novca. Nacrtom zakona se predviđa da bi to trebalo činiti Ministarstvo unutarnjih poslova. Više stručnjaka se ipak zalaže za to da taj posao preuzmu neovisne institucije, a ne sama vlada.

Pravni stručnjak Ulrich Vosgerau, koji je u postupku pred Ustavnim sudom zastupao  interese AfD-a,  planirani zakon smatra protuustavnim. On argumentira kako je zapravo stvarni cilj usvajanja tog zakona da sve druge političke zaklade dobiju novac od države – osim Desiderius-Erasmus-Stiftunga bliskog AfD-u, kako je rekao.

Zlouporaba moći?

AfD-ov zastupnik Peter Boehringer je tokom jedne debate u Bundestagu nacrt novog zakona nazvao „drskom lekcijom po pitanju zloupotrebe moći i nepotizma" od strane drugih stranaka. „Sve je to formulirano tako da cilja samo protiv jedne zaklade i bilo bi licemjerno kada bi se to nijekalo.”

Tu je tvrdnju demantirala Clara Bünger iz Ljevice (Die Linke). Ne radi se o Lexu AfD (kako se zakon povremeno naziva u javnoj debati, nap. red.), rekla je ova pravnica i dodala: „Ovaj zakon može biti važan element u budućoj borbi protiv rasističkih i antidemokratskih stremljenja, odnosno ideologije teorija zavjere, kakve vidimo i ovdje u Bundestagu."

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu