Merkel preuzima kormilo na čelu EU
1. juli 2020
Promjena predsjedavanja Evropskom unijom ovoga 1. jula u normalnim okolnostima nije nešto što izaziva posebnu pažnju. Od osnivanja Ekonomske zajednice 1957, svakih šest mjeseci po utvrđenom rasporedu jedna od država članica preuzima vođenje sastanaka, organizaciju dnevnog reda i vođenje pregovora u svim mogućim političkim oblastima. Predsjednik Vijeća EU djeluje kao pošteni posrednik", kaže nepisani briselski zakon. Iznaći kompromise i usaglasiti sve interese glavni je moto predsjedavanja Evropskom unijom. „To je nekad manje, nekad više uspješno", kaže jedan iskusni EU-diplomata. U principu tu nema posebnog uzbuđenja?
"Najveći izazov"
Ipak ima! Ovaj put je sve drugačije. Pandemija korone okrenula je svijet naopačke i dovela do najveće ekonomske krize u posljednjih 100 godina. "Nije pretjerano reći da se suočavamo sa najvećim ekonomskim izazovom u istoriji EU-a. Ali, i mjere koje poduzimamo moraju biti u skladu s tim", rekla je nova predsjednica Vijeća EU-a, njemačka kancelarka Angela Merkel, na konferenciji za novinare uoči preuzimanja predsjedavanja Evropkom unijom. Slučaj je htio da pod njemačkim predsjedavanjem pored borbe protiv posljedica korone mora biti izrađen i sedmogodišnji budžet EU. Ekonomski najmoćnija i najveća država članica sada predsjedava Unijom i to sa Angelom Merkel na čelu, kao iskusnom kriznom menadžericom. To bi se moglo nazvati srećom u nesreći, kaže Sophie Pornschlegel iz istraživačkog centra „European Policy Center" (EPC) u Briselu. "Njemačka također ima izrazito proevropsku vladu, koja želi nešto poduzeti i koja shvata da se ovaj put radi o velikom zalogaju".
Korona kao prioritet
"Zalogaj” je ogroman, jer je riječ o fundamentalnoj pomoći za zemlje, iznurene pandemijom. Riječ je o ogromnoj financijskoj preraspodjeli, koja bi trebala iznositi 1,85 biliona eura. To je čin solidarnosti bez presedana, namijenjen osiguranju daljnjeg postojanja EU. "Naš zajednički cilj sada mora biti zajedničko i održivo rješavanje krize sa pogledom na budućnost. To će biti vodeći princip našeg predsjedavanja Vijećem EU", najavila je Angela Merkel.
Zajednički francusko-njemački prijedlog za osnivanje „razvojnog fonda" za ekonomski poticaj kao i nacrt sedmogodišnjeg budžeta će Angela Merkel 26-orici šefova država i vlada predstaviti i pokušati ih pridobiti za njega za nekoliko sedmica - na prvom samitu na kojem će se svi lično pojaviti u Briselu (Bruxellesu). EU bi po prvi put od kako postoji trebala preuzeti zajedničke dugove koje bi države članice morale otplatiti u sljedećih 30 godina.
U razgovoru za DW, njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas jasno je dao do znanja da će Njemačka tokom svog predsjedavanja EU gledati i na sopstvene interese. "Zemlja poput Njemačke, koja je veliki izvoznik, ima koristi od činjenice da nam je svima u Evropi dobro. Zato želimo osigurati pomoć zemljama poput Italije ili Španije, koje su posebno teško pogođene pandemijom korone, kako bi što brže izašle iz krize. To nije dobro samo za te zemlje, već i za Evropu i Njemačku ", rekao je Maas.
Velika očekivanja
Buduće zemlje, koje će primiti pomoć, odobravaju prijedlog o uspostavi „razvojnog fonda". Angela Merkel u to tek treba da ubijedi države donatore, posebno „ekonomsku četvorku" (Austriju, Švedsku, Dansku, Holandiju). To će biti teško, priznaje kancelarka, kojoj je ovo drugo predsjedavanje Evropskom unijom nakon 2007. godine. "Mostovi koje još moramo graditi su veliki. To je bez sumnje tako."
Janis Emmanouilidis iz istraživačkog centra "European Policy Centre" zna da su očekivanja od njemačkog predsjedavanja u ovim izuzetnim vremenima velika. "Ukoliko do dogovora ne dođe, EU će se suočiti sa još ozbiljnijom političkom krizom. Zato nam treba rezultat i zato je važno njemačko predsjedavanje Evropskom unijom."
Angela i Ursula
"Mutti” - Mamica će to znati odraditi", poručuju pojedini diplomati EU u Briselu, a potom, ozbiljnijim tonom, ukazuju na njeno ogromno iskustvo na mjestu šefice vlade sa najdužim mandatom u Evropi. Nadimak "mamica” dali su joj članovi njenog demohrišćanskog Kluba poslanika u Bundestagu.
I druga Njemica na čelu Evropske komisije, Ursula von der Leyen, takođe igra važnu ulogu u potrazi za kompromisom, kaže EU-ekspert Janis Emmanouilidis. "Činjenica da se Ursula von der Leyen i Angela Merkel već duže vremena ne samo poznaju, već i tijesno sarađuju, također znači da između njih postoje bliske veze. Pretpostavljam da će postojati uska saradnja i usaglašavanje sa Berlinom, odnosno Angelom Merkel i mislim da je to neophodno. " Ursula von der Leyen bila je dugogodišnja ministrica u vladi kancelarke Merkel, prije nego što je otišla u Brisel (Bruxelles) prošle godine.
Kineski samit, okoliš, migracije i Brexit 2.0
Ekonomska kriza, izazvana koronom, zasjenila je ostale projekte, kojima se Njemačka željela pozabaviti tokom svog predsjedavanja EU. Sporazum o budućem trgovinskom i putničkom prometu sa Velikom Britanijom ipak bi se morao zaključiti do oktobra. Ali nakon Brexita, Britanci pokazuju malo spremnosti za pregovore. Krajem godine prijeti težak izlazak sa unutrašnjeg tržišta EU.
Samit sa kineskim rukovodstvom posebno je bio važan za njemačku kancelarku. Međutim, on je na neodređeno vrijeme odgođen ili potpuno otkazan - zbog pandemije korone i nedostatka napretka oko postizanja sporazuma o zaštiti investicija. Samit sa Afričkom unijom će biti održan. Potraga za novim pravilima kojim će se regulisati pitanja azila i migracije u EU, koja traje već godinama, neće biti završena ni pod njemačkim predsjedavanjem Evropskom unijom. Savezni ministar unutrašnjih poslova Horst Seehofer želi postići politički dogovor i prenijeti neugodne detalje, poput raspodjele izbjeglica, na sljedeću zemlju predsjedatelja - Portugal. Mogao bi se postići određeni napredak u usaglašavanja novih ciljeva oko zaštite klime. Međutim, to nije sigurno.
Tokom predsjedavanja Evropskom unijom njemačka EU-misija u Briselu biće povećana za 150 službenika iz svih resora na ukupno 400 saradnika. Ambasador Michael Clauss upravlja svakodnevnim poslovanjem aparata, koji priprema stotine konferencija i sastanaka. Međutim, zbog koronskih ograničenja u zgradi Vijeća EU, na raspolaganju za sastanke je samo 25 posto kapaciteta odnosno konferencijskih sala. Videokonferencije su manje efikasne a sastanci, kojima će učesnici fizički prisustvovati, počinju u septembru. "EU-mašinerija radi samo s pola snage, pa ipak bi se tokom njemačkog predsjedavanja trebalo donijeti veliki broj odluka." Ambasador Michael Clauss priznaje da mu to već donosi neprospavane noći.