Njemačka: Kako protiv mržnje i antisemitizma?

 "Uzroci i dinamika nasilja – kako prekinuti taj talas?”, naziv je jesenje konferencije Njemačke savezne službe za borbu protiv kriminala (BKA) u Wiesbadenu. Ova tema je dogovorena unaprijed, znatno prije 7. oktobra 2023. godine, kada su teroristi Hamasa,  napali Izrael i prema izraelskim izvorima ubili više od 1.000 i oteli preko 200 ljudi, napravivši od njih taoce.

Antisemitski pogrom i izraelska vojna intervencija u Pojasu Gaze  sa više od 10.000 žrtava, kako navode palestinski izvori, lebdi kao sjenka nad konferencijom, koja se održava u glavnom gradu Hessena, gdje se nalazi sjedište ove glavne njemačke sigurnosne službe.

Ogroman porast politički motivisanog kriminala

"Od 7. oktobra bilježimo naglo povećanje politički motivisanog kriminala, baziranog na ideologiji koja dolazi iz inostranstva ili vjerskoj ideologiji,” kaže predsjednik BKA Holger Münch. Do 22. novembra, odnosno u proteklih šest sedmica, registrovana su 3.744 krivična djela.

U oktobru je registrovano tri puta više incidenata od svih krivičnih djela zabilježenih u periodu od januara do septembra ove godine. Ali to je samo momentalna slika stanja. „Računamo sa daljim rastom, jer se moraju uzeti u obzir i zakašnjeli efekti", naglašava Holger Münch.

Kako Hamas izaziva emocije slikama

Hamasova medijska strategija pokazuje da  emocionalne slike  imaju za cilj da privuku veliki broj potencijalnih pristalica. Čak i ako Hamas nije toliko veliki u Njemačkoj, uticaj takvih slika ne treba potcjenjivati, upozorava šef BKA: "Naša procjena rizika je da će počinitelji, koji djeluju sami, to sigurno shvatiti kao impuls."

Izraelsko-njemački psiholog Ahmad Mansour dijeli strahove Holgera Müncha. Masakri, koje su pripadnici Hamasa snimili i podijelili na internetu, adresirani su na Jevreje širom svijeta, a posebno one u Izraelu. Ova islamistička teroristička grupa vodi rat na nekoliko frontova. Cilj je destabilizacija umjerenih arapskih zemalja, ali i Evrope.

Islamisti u Gazi, aktivisti u Njemačkoj

Mansour, koji i sam ima arapsko-palestinske korijene, za to krivi islamiste u Gazi i aktiviste u Njemačkoj. Ispostavilo se da su djelovali veoma profesionalno – na njemačkom, engleskom i francuskom jeziku „s ciljem masovnog izvođenja ljudi na ulice ali i da ulice učine nesigurnim".

Ova strategija je očigledno uspješna, ako se prisjetimo snimaka ushićenih ljudi u pretežno muslimanskim gradskim četvrtima Berlina kao što je Neukölln. Tamo je, ali i na drugim mjestima, proslavljan ubilački pohod Hamasa na Izrael.

Pravo Izraela na postojanje

Od tada, Ahmad Mansour se više nego ikad pita kako se ovaj dio društva može pridobiti za demokratiju. Pri tome se ne radi o tome da se zabrane propalestinske demonstracije. "Radi se samo o tome da se ne dovodi u pitanje pravo Izraela na postojanje i da se ne izvikuju antisemitski slogani".

Iz svog dugogodišnjeg iskustva, napravljenog tokom rada na projektima protiv radikalizacije ali i s obzirom na svoje palestinsko porijeklo, ovaj naučnik i ekspert, koji od 2004. godine živi u Njemačkoj, poznaje muslimanski milje u svim njegovim nijansama. Tokom svog rada on je uvidio šta je prijeko potrebno: To je demontaža patrijarhalnih struktura, sloboda izražavanja i vjerske slobode i, iznad svega, borba protiv antisemitizma.

Kada je za Ahmada Mansoura kritika Izraela legitimna?

"Izlazak na ulice za palestinsku stvar je nešto što je legitimno. Biti protiv izraelske politike naseljavanja palestinskih autonomnih oblasti također je legitimno", kaže Ahmad Mansour. Ali, nije legitimno slaviti teror. Mansour kaže kako povici "From the river to the sea Palestine will be free" ("Od rijeke do mora - Palestina će biti slobodna") nisu legitimni, jer znače uništenje jevrejske države.

Ahmad Mansour poziva na „demokratsku ofanzivu", kako bi se izašlo iz ovog začaranog kruga.: To znači masovni rad na prevenciji i posredovanju sistema vrijednosti u školama, na integracijskim kursevima i to na licu mjesta - tamo gdje ljudi žive. "Potrebni su nam susreti, diskusije i emocionalni pristup ljudima.”

Granice koje se ne smiju prelaziti

Međutim, Ahmad Mansour također navodi granice, koje ne smiju biti prekoračene: „kada ljudi sistematski preziru naše društvo, gledaju na političko nasilje kao na legitimno sredstvo borbe protiv političkih protivnika i smatraju kako je odmazda neophodna". Stručnjak za integraciju smatra i da je hitno potrebno ubrzati krivične postupke.

Za to se zalaže i predsjednica berlinske policije Barbara Slowik. Na jesenjoj konferenciji njemačke Službe za borbu protiv kriminala ona upozorava i na stigmatizaciju određenih grupa stanovništva: "Podržavanje nasilja od strane, kako smatram, malog broja muslimana koji žive u Berlinu, vodi ka paušalizaciji, predrasudama i preranim osudama."

Berlinski put: Prevencija i kažnjavanje

Recept protiv nasilja bio bi, prema riječima Barbare Slowik, mješavina represije (kažnjavanja) i prevencije. "Ovo uključuje ranu i dosljednu intervenciju sa ciljem sprečavanja kriminalnih karijera." Posao njenih policijskih službenika gotovo se pretvara u socijalni rad, ističe šefica berlinske policije.

 Kako bi se smanjile predrasude i razbio strah  od kontakta mladih i policije, posebno u socijalno ugroženim područjima, potrebno je pokrenuti zajedničke projekte u slobodno vrijeme, smatra Barbara Slowik. "Naše kolege igraju fudbal, kuhaju ili dizajniraju igrališta - tako dijele iskustva i emocije." Šefica berlinske policije žali što se, uprkos brojnim projektima saradnje s drugim organizacijama, ne može postići sveobuhvatna prevencija.

Neredi u novogodišnjoj noći

Njemačka prijestonica je mnogo prije eskalacije prilika na Bliskom istoku iskusila koliko su eksplozivni problemi u oblasti integracije. Sukobi mladih i policije u novogodišnjoj noći 2022. godine izazvali su užasavanje. Vlada u Berlinu odgovorila je samitom protiv nasilja među mladima stavljajući za to na raspolaganje  20 miliona eura.

Svi su se našli za istim stolom: predstavnici politike, pravosuđe, škola, sporta i službenici koji se bave pitanjem integracije. „Ali potrebno je učiniti puno više da razbijemo talas nasilja", naglašava Barbara Slowik. Pored prevencije i represije, demokratija i socijalni mir zahtijevaju zbijanje redova i zajedničko djelovanje cijelog društva.

Ovaj tekst objavljen je izvorno na  njemačkom jeziku

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu