Potraga za inostranim njegovateljima

Njemački poslodavci imaju ogromne probleme na globalnom tržištu rada. Iako nekadašnja rigidna pravila o neprimanju radne snage pripadaju prošlosti, ipak zahtjevi aktuelne politike za useljavanjem kvalifikovane radne snage nisu urodili plodom. A samo jedan pogled na rastuću njegovateljsku branšu je dovoljan da potvrdi da postoji zastoj u dovođenju strane stručne radne snage.

A ono po čemu je ova branša prepoznatljiva upravo je veliki nedostatak stručne radne snage. Skoro dvije trećine radnih mjesta u staračkim domovima i bolnicama je nepopunjeno. U prosjeku po jednoj instituciji nedostaje više od četiri radnika, podaci su koje je objavio Evropski centar za privredna istraživanja u jednoj studiji. Istraživanje je obuhvatilo 600 psolodavaca iz njegovateljske branše i tri četvrtine njih je odgovorilo da je situacija kada se radi o popunjavanju radnih mjesta problematična. Ali, uprkos tome samo 16 procenata od ukupnog broja poslodavaca traži radnu snagu u inostranstvu. Radije personal vrbuju kod konkurencije.

Najviše radnika iz BiH

A za to postoji i razlog: mnogi ispitanici su odgovorili da im je ta opcija neisplativa i preskupa. Osim toga tu su i ogromne zakonske prepreke. 83 odsto njih već je imalo iskustva sa ponekad komplikovanim priznanjem kvalifikacija i diploma. Takođe i problemi sa dozvolom za useljavanje iz trećih zemalja očigledno utiču na njemačke poslodavce da se ne odlučuju za stranu radnu snagu. To je posebno teško manjim i srednjim preduzećima. Studija je pokazala da ukoliko je preduzeće veće i profesionalnije, utoliko ima i više radne snage iz inostranstva.

61 procenat svih radnika iz inostranstva, koji konkurišu za posao u Njemačkoj, su iz Španije. 19 procenata iz Poljske i 16 procenata iz Hrvatske. Iz zemalja koje nisu članice EU, na prvom mjestu su radnici iz Bosne i Hercegovine, potom idu Ukrajina, Rusija, Kina i Filipini. A kada jednom dođu i u staračkom domu ili bolnici prođu test, mahom budu priznati kako od kolega tako i od strane poslodavaca. Prije svega su hvaljeni zbog načina na koji pristupaju poslu. Mnogi ispitani poslodavci su čak komentarisali da je odnos prema poslu na mnogo višem nivou nego kod njemačkih kolega.

Useljavanje kvalifikovane radne snage ne treba dopustiti već promovisati

Kako bi se umanjio nedostatak radne snage u staračkim domovima i bolnicama, autori studije zahtijevaju da se preduzetnicima daju bolje informacije o tome kako da vrbuju radnike u inostranstvu. Takođe bi bilo potrebno da se pojednostavi i učini transparentnim useljavanje u Njemačku kao i procedura priznavanja diploma.

Kvalifikovana radna snaga koja dolazi iz inostranstva nije dobra samo za privredu već i za Njemačku kao socijalnu državu, pokazala je jedna studija koju je ovaj centar radio prošle godine. A njihov udio preko poreza, socijalnog, penzionog i zdravstvenog osiguranja, te osiguranja u slučaju gubitka posla bi, ukoliko se olakša procedura useljavanja i pristupa tržištu rada u Njemačkoj, mogao biti mnogo veći. Ali, sve to mora mnogo angažovanije politički da se provomiše, preporučuju autori studije.