Njemačka vojna prekretnica

Kada je Bundestag odlučio da će i Njemačka podržati Ukrajinu isporukom teškog naoružanja u ratu s Rusijom, njemački kancelar je boravio u Japanu. Ove godine Njemačka predsjedava G7 - grupom sedam ekonomski najjačih demokracija na svijetu. Posjeta članicama grupe je obavezna, a ovo putovanje je već odavno zakazano.

Ipak, u Bundestagu je zbog toga bilo kritika. "Državnopolitički govor bio bi potreban", rekao je zastupnik Johann Wadephul iz najveće oporbene skupine, CDU/CSU. Prije nekoliko dana on je optužio Scholza da je "suodgovoran za bespomoćnost Ukrajine". Kancelar je sedmicama izbjegavao raspravu o isporuci oružja, rekao je šef Kluba poslanika CDU/CSU u Parlamentu Friedrich Merz: "To je oklijevanje, to je odugovlačenje, to je strah." 

Pacifizam ima dugu tradiciju u SPD-u

Je li Friedrich Merz svojom kritikom pogodio srž? Zapravo je politički proces vjerojatno složeniji, proces koji je Olaf Scholz pokrenuo prije dva mjeseca izrazom "prekretnica" i koji osim isporuka oružja Ukrajini uključuje i ponovno naoružavanje Bundeswehra posebnim fondom vrijednim 100 milijardi eura. Da biste ga razumjeli, morate baciti pogled na SPD, stranku iz koje kancelar dolazi.

Među socijaldemokratima ima mnogo uvjerenih pacifista. Oni su također članovi Kluba poslanika u Parlamentu na čijem je čelu Rolf Mützenich. Ovaj 62-godišnjak je uvjereni pacifist. Poput mnogih socijaldemokrata, desetljećima je bio mišljenja da sigurnost u Europi može postojati samo sa Rusijom, a nikada protiv nje. 

Kada je Rusija već odavno mobilizirala svoje trupe na granici s Ukrajinom, Mützenich je za napetost okrivio "neobuzdanu, nekontroliranu utrku u naoružanju" i rekao da može "mentalno" shvatiti da se Rusija osjeća ugroženom od NATO-a.

SPD i Rusija

Mützenich je uvijek zastupao stajalište da Njemačka treba imati jednako dobre odnose s Rusijom kao i sa Sjedinjenim Državama. Političko uključivanje Rusije kroz bliske ekonomske veze odvijalo se pod sloganom "promjena kroz trgovinu" i dovelo do visoke razine energetske ovisnosti o Rusiji tokom kancelarskog mandata Gerharda Schrödera iz SPD-a. 

Zbog ruskog napadačkog rata u Ukrajini, SPD se mora potpuno preispitati na dvije razine: u odnosu prema Rusiji i u procjeni vojne snage. Nije svima lako, a to zna i Olaf Scholz, koji se u svim političkim odlukama upućen na potporu svoje stranke. 

"Prekretnica”

Scholz je pragmatičar, ali i razmišlja vrlo strateški. Kad je Rusija napala Ukrajinu, kancelar je morao djelovati. Znao je da će njegova najava da će izvojiti više sredstava za jačanje Bundeswehra i odustajanje od njemačke dogme o neisporuci oružja u krizne i ratne zone preokrenuti naglavačke desetljećima stara socijaldemokratska uvjerenja. Scholz nije mogao riskirati nepredvidive unutarstranačke rasprave. Stoga je morao iznenaditi svoj SPD i suočiti ih sa svršenom činjenicom.

Čelnik parlamentarne skupine SPD-a Mützenich nije bio upućen u detalje - kao ni mnogi drugi u vladajućoj koaliciji. Mnogi među Zelenima također pripadaju tradiciji mirovnog pokreta. Kada je Olaf Scholz podnosio vladin izvještaj u Bundestagu 27. februara i najavio "prekretnicu", bilo je mnogo iznenađenih i zbunjenih lica.

Teško donošenje odluka

No, dok su se čak i pacifisti u Zelenima brzo prilagodili novonastaloj situaciji, mnogi u SPD-u se i danas bore. Prije svega, Rolf Mützenich, koji neprestano pokušava usmjeriti nadolazeće odluke u drugom smjeru. "Mislim da je rasprava posljednjih dana imala masivnu, militarističku stranu", rekao je nedavno. "Nema jednostavnih odgovora, čak ni kada je riječ o isporuci teške ratne opreme Ukrajini. Svako ko to tvrdi, ponaša se neodgovorno", rekao je on. 

To Olafu Scholzu stvari sigurno ne čini jednostavnim. Kancelar posljednjih djeluje sve više iziritirano: vođena sve većim međunarodnim pritiskom, ali i kritikama iz redova vladajuće koalicije. Dok je većina u SPD-u vukla kočnicu, za Zelene i FDP Njemačka nije dovoljno brzo donosila odluke. Scholz je bio između političkih frontova i vladajuće koalicije - koja je započela rad tvrdnjom da želi djelovati što je više moguće ujedinjeno, ali odjednom se činila rastrganom.

Scholz je od političarke FDP-a Agnes-Marije Strack-Zimmermann, predsjednice Odbora za obranu Bundestaga, morao čuti kritiku de je on moguće je "na krivom mjestu u krivo vrijeme". Što znači ni manje ni više nego da Scholz nije dorastao svom zadatku. 

Strack-Zimmermann je bila u Ukrajini s dvojicom predsjednika odbora za europske i vanjske odnose. Pod dojmom onoga što je doživjela, zahtijevala je hitnu isporuku oružja. Scholz je uzvratio pogrdnom rečenicom: "Nekim od ovih dječaka i djevojaka moram reći: Zato što ne radim ono što vi želite, zato ja vodim."

Rezolucijom Bundestaga kancelar je sada dobio malo olakšanja. Sada vrijedi sljedeće: "U skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda, Njemačka također isporučuje Ukrajini oružje za samoobranu i odobrava isporuke iz trećih zemalja." Potrebno je, kako se dalje navodi, ubrzati isporuku, uključujući teško naoružanje i složene sustave od strane Njemačke. Međutim, mnoga pitanja ostaju bez odgovora. 

Što je obrana, a što napad?

Jesu li odobreni protuzračni tenkovi tek početak za isporuku težeg naoružanja? SPD još uvijek umirujuće tvrdi da se, kada je riječ o Gepardu. radi o zaštiti zračnog prostora iznad Ukrajine od ruskih napada, pa je ovaj tenk shodno tome obrambeno oružje. Vojni stručnjaci vide stvari drugačije i pozivaju se na automatske topove, koji se također mogu aktivno koristiti protiv kopnenih ciljeva.

Kako će Njemačka reagirati ako Ukrajina zatraži topništvo i borbene tenkove? Ko gdje obučava ukrajinske vojnike da mogu koristiti zapadne oružane sustave i odakle treba doći streljivo? Pozivajući se na vlastitu neutralnost, Švicarska je već zabranila izvoz streljiva proizvedenog u ovoj alpskoj zemlji.

Gdje prestaje neutralnost?

U svakom slučaju, pitanje koliko daleko može ići neka zemlja, a da je ruski predsjednik Vladimir Putin ne smatra ratnom stranom, također je briga za kancelarski ured. Konačno, šef Kremlja zaprijetio je zemljama NATO-a da će "brzo" reagirati ako se umiješaju. Olaf Scholz je nedavno u "Spiegelu" upozorio na nadolazeći Treći svjetski rat i nuklearni rat, a u intervjuu je opisao izbjegavanje širenja rata na članice NATO-a  kao glavni prioritet.

Ali ko može znati kako će tačno reagirati Vladimir Putin i dokle se može ići a da to ne dovede do eskalacije? U svakom slučaju, Bundeswehr bi u ovom trenutku vjerojatno bio samo ograničeno naoružan.

S obzirom na tako velike probleme, sada se postavljaju pitanja je li 100 milijardi eura u posebnim fondovima zapravo dovoljno da se eliminiraju deficiti u Bundeswehru. No, svako ko je upoznat s teškom i dugotrajnom nabavkom vojnog materijala zna da će se takva pitanja vjerojatno zaoštriti tek za nekoliko godina.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu