Njemačka želi još više radnika s Balkana
18. februar 2020
Njemačka ekonomija je ovisna o doseljavanju. Savezna vlada je zato pokrenula program privlačenja inozemnih stručnjaka pod motom „Make it in Germany". To je nacionalni prioritet. „Bez inozemnih stručnjaka nećemo moći održati naše blagostanje. Ne možemo jednostavno čekati na te ljude, mi se moramo potruditi oko njih", izjavio je savezni ministar rada Hubertus Heil (naslovna fotografija, lijevo).
Njemački ured za statistiku tvrdi da će se broj radno sposobnih građana Savezne Republike smanjiti do 2035. za četiri do šest milijuna. U mnogim branšama vlada nestašica radne snage. Po navodima Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK) čak 56% ispitanih firmi manjak radne snage trenutno smatra najvećim poslovnim rizikom.
Svaka treća njemačka firma proteklih je godina zaposlila radnike iz drugih članica EU-a, odnosno trećih zemalja. Mnoge firme zbog nedostatka radnika ne mogu preuzimati nove narudžbe i trpe ogromnu financijsku štetu.
Doseljenička zemlja
Savezna vlada je (konačno) shvatila vapaje privrednika i već neko vrijeme pojačano radi na stvaranju pretpostavki za privlačenja stručnjaka iz inozemstva. Nakon dugotrajne debate usvojen je Zakon o doseljavanju stručne radne snage, čime je savezna vlada priznala da je Njemačka doseljenička zemlja – i to šest desetljeća nakon prvog velikog vala dolaska gastarbajtera.
Primarni cilj zakona je olakšati stranim radnicima pristup njemačkom tržištu rada – i to praktički svim branšama.
„U načelu je potpuno svejedno odakle netko dolazi, najvažnije je da dokaže da se želi integrirati u neku zemlju, da želi surađivati i biti dio društva. I onda nije pitanje odakle je netko, nego kako se želi integrirati", kazala je za DW savezna ministrica obrazovanja Anja Karliczek (naslovna fotografija, desno).
Ona je u ponedjeljak u Bonnu zajedno s kolegom iz saveznog kabineta Heilom (zadužen za resor rada) otvorila novi Središnji ured za priznavanje stručne kvalifikacije (ZSBA). Po pisanju domaćeg tiska, u Njemačkoj u ovom trenutku postoji oko 1.400 raznih službi koje se bave priznavanjem stranih diploma.
Proces priznavanja je do sad bio previše kompliciran i trajao je predugo, puno duže nego recimo u skandinavskim zemljama, SAD-u ili Kanadi. A to si Njemačka u globalnoj borbi za najbolje stručnjake više ne može dozvoliti, čuje se iz savezne vlade. Novi ured za priznavanje inozemnih kvalifikacija, koji je s radom počeo početkom već ovog mjeseca, to bi morao korigirati.
Jednostavnija i brža procedura
Tijekom obilaska radnih prostorija, Karliczek i Heil demonstrirali su kako bi to trebalo izgledati u praksi: osobe zainteresirane za dolaskom u Njemačku najprije bi trebale kontaktirati ZSBA, koji će im pomoći u pripremi kompletne dokumentacije potrebne za priznavanje kvalifikacija, stajati im na raspolaganju za savjetovanje (putem chata, maila ili telefonski) i njihove molbe distribuirati nadležnim institucijama na razini njemačkih saveznih pokrajina.
Ali ono što na jednoj strani pomaže Njemačkoj (nova pravila doseljavanja), na drugoj strani otvara velike probleme – jugoistok Europe ne napuštaju samo najbolje kvalificirani kadrovi sa sveučilišnom diplomom, već i njegovatelji, strojovođe, automehaničari i radnici iz drugih branši. Iz Hrvatske, Srbije ili BiH u Njemačku godišnje ode više od 100.000 radnika.
Je li njemačka vlada svjesna što to znači za tržišta rada u tim zemljama, pitali smo ministra Heila:
„Mi smo sklopili nekoliko bilateralnih sporazuma, na primjer da ne povlačimo njegovatelje iz medicinske branše iz onih zemalja kojima su ti radnici potrebni. Ipak mislim da je nužno da postoji sloboda kretanja, jer ako to dobro organiziramo, onda profitiraju obje strane, i to onda na koncu konca učvršćuje i naše odnose."
Dobro za Njemačku, loše za Balkan?
1. 3. 2020. u Njemačkoj na snagu stupa novi Zakon o doseljavanju stručne radne snage. Njime bi se trebao olakšati dolazak u Njemačku i potraga za poslom svim kvalificiranim radnicima iz zemalja koje nisu članice EU-a. Ubuduće neće više vrijediti pravilo po kojem su u prednosti za neko radno mjesto automatski građani EU-a. Jedna od regija na koju tradicionalno najviše „ciljaju" njemački poslodavci je zapadni Balkan – radnici iz te regije uživaju dobru reputaciju u Njemačkoj:
„U prošlosti smo dobili jako puno upita sa zapadnog Balkana, to je jedna od regija koje su jako važne za nas, zato što tamo pronalazimo vrlo dobru, kvalificiranu stručnu radnu snagu, a s druge strane ima dosta ljudi koji znaju njemački jezik, što je od ogromne pomoći u poslovnoj integraciji", kaže za DW Thorsten Rolfsmeier iz Saveznog zavoda za zapošljavanje.
Motivacija za odlazak pritom nisu samo veće njemačke plaće (veći su i troškovi života), nego i korupcija, slabe perspektive i često manjkava vladavina prava. Po navodima OESS-a samo Srbiju je između 2000. i 2015. napustilo oko 650.000 ljudi – skoro desetina ukupnog stanovništva. Slično je i u drugim zemljama regije.
Među njima je jako puno mladih, visoko-obrazovanih kadrova - iza kojih ostaje velika rupa na domaćem tržištu rada i pojačava demografski problem. S druge strane, doznake novih gastarbajtera iz inozemstva pomažu u održavanju socijalnog mira u njihovim zemljama podrijetla.