Nobelova nagrada Njemici
9. oktobar 2009Nakon što je sekretar Švedske akademije Peter Englud rekao ime dobitnika ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost, uslijedio je gromki aplauz. Dobitnica je Herta Miler, što nikoga nije iznenadilo. Mnogi švedski autori i urednici kulturnih magazina već par godina su je smatrali za favorita. Ulrike Miles, poznata književna kritičarka kaže:
„Ona je apsolutno najbolja spisateljica koju sam čitala. Jedna nevjerovatno svestrana književnica i ličnost. U svom sudu je nevjerovatno precizna i jasna. Riječi odmjerava sa zadivljujućom preciznošću, a pri tom ima i mnogo smisla za humor.“
Traganje za zavičajem
Pa ipak, u njenom životu nije sve bilo uvijek mnogo veselo. Herta Miler je rođena 1953 u Nicidorfu, malom mjestu u Rumuniji. Studirala je germanistiku i rumunsku književnost. No, u Rumuniji se nisu štampala njena djela jer nije željela da sarađuje sa tadašnjom tajnom službom „Sekuritate“. 1987. godine je sa mužem došla u Njemačku, tako da je traganje za zavičajem postala jedna od njenih velikih literarnih tema.
„Nikada nisam pisala na rumunskom jeziku, ali sam na tom jeziku socijalizovana tako da je on prisutan u mojim djelima. Iako su riječi na Njemačkom, one imaju rumunsku notu.“
Zavičaj koji je stran
U svom najnovijem romanu „Atemschaukel" (2009) ona opisuje progon 80 000 njemačkih Rumuna u SSSR nakon Drugog svjetskog rata. Ona je pita…
„… zašto ljudi moraju da napuste svoju zemlju da bi živjeli, dok drugi, koji počine zločin, zemlju pretvaraju u svoje vlasništvo.“
Rumunska tajna služba „Sekuritate“ pokušala je, nakon njene emigracije u Njemačku, da je moralno diskredituje. Slata su pisma njemačkim medijima u kojima je bilo riječi o Herti Miler kao agentu. Tek nakon pada režima pruža joj se mogućnost da putuje u svoj zavičaj. U zavičaj koji joj je u međuvremenu postao stran.
„Kada jednom odete pod tim okolnostima, ne vraćate se isti.“
10. decembra Herti Miler će i zvanično u Stokholmu biti uručena Nobelova nagrada.
Autori: A. Breitschuh/Z. Dragičević
Odg. urednik: Z. Ilić