Nova nada za Siriju

Prema procjenama eksperata, rezolucija šalje signal koji daleko prevazilazi samo pitanje hemijskog oružja. Jer, Rusija se po prvi put nije suprotstavila prijetnji nasiljem Siriji od strane međunarodne zajednice. To što je Moskva zadržala pravo da u slučaju odluke o vojnom udaru ne da svoj pristanak, u ovom trenutku pada u sjenu. Damask je to vjerovatno primijetio, tako da bi Asadov režim mogao biti potaknut da pristane na diplomatsko rješenje konflikta.

Sukobljenim stranama potrebna je pomoć

Rezolucije istina ne zaustavljau rat, kaže politolog Volker Perthes, direktor prestižne Fondacije za nauku i politiku, u jednom intervjuu za Deutschlandfunk: "Ali sve više je indicija da su suprostavljene strane u Siriji spremne na pregovore. One spoznaju da sopstvenim snagama ne mogu izaći iz konflikta jer u Siriji postoji strah i mržnja. To je u Vijeću sigurnosti prije godinu dana rekao i UN-ov posrednik Lakhdar Brahimi. "Sada je zadatak Vijeća sigurnosti UN-a i eksternih snaga da te sukobljene strane zaustave i da svojim klijentima u Siriji kažu da više nije predviđeno vojno rješavanje konflikta već da će se raditi na iznalaženju političkog rješenja". Perthes kaže da se sada mora formirati prelazna vlada koju će činiti predstavnici obje sukobljene strane.

Nacionalna koalicija sirijskih opozicionih i revolucionarnih snaga koja je najveća krovna organizacija Asadovih protivnika, već je izrazila spremnost za vođenje razgovora. Njen predsjednik Ahmad al-Džarba se prošle sedmice sastao sa specijalnim opunomoćenikom UN-a i Arapske lige Lakhdarom Brahimijem kako bi tražio političko rješenje konflikta. On je rekao kako je sazrijelo vrijeme za okončanje konflikta koji je započeo i za koji je odgovoran Bašar al Asad.

Siriji prijeti teritorijalna podjela

Sirijska vlada na čijem je čelu Bašar al Asad bi mogla pristati na iznalaženje političkog rješenja, kaže Perthes. I jednoj i drugoj strani je u međuvremenu postalo jasno da više ne može ostvariti značajne vojne uspjehe. Linije fronta su povučene i samo se neznatno mijenjaju. "Ukoliko bi ova de facto podjela i dalje ostala, moguće je da Sirija više neće postojati u svom sadašnjem teritorijalnom obliku", vjeruje Perthes. "Na obje strane postoje glasovi koji kažu da ukoliko se rat i dalje bude vodio, Sirija neće opstati. Imamo milione izbjeglica u i van zemlje, privreda je uništena. Ako sve potraje još pola, jednu ili dvije godine, moguće je da Sirija ne opstane u sadašnjem teritorijalnom obliku", kaže Perthes.

U samoj Siriji se međutim i dalje vode borbe i to na mnogim frontovima. Međusobno sukobljene nisu samo vladine i opozicione grupe, već i dijelovi opozicije. Tako se konkurentne grupe džihadista "Nusra front" i "Pokret za islamsku državu Irak i Siriju" ogorčeno bore jedna protiv druge.

S obzirom na ovako kompleksnu situaciju, sirijski politolog Barah Mikail se ne nada skorom primirju. Sve stranke bez obzira da li se radilo o strankama bliskim vladi ili opoziciji slijede sopstvene ciljeve, kaže on i dodaje: "Sve one smatraju da trebaju voditi zemlju. Zato će se toliko dugo boriti dok ne steknu utisak da su ostvarile uspjeh i porazile protivnika."

Autorice: Kersten Knipp/Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorni urednik: Nenad Kreizer