Pariz i Berlin: Priprema terena za reformu EU

Njemačko-francuskim ugovorom o prijateljstvu su dogovoreni održavanje obavezujućih konsultacija, početak tesne političke kooperacije i široka omladinska razmjena. Otada je u programima razmjene učestvovalo više od 8,4 miliona mladih Nijemaca i Francuza.

Čemu novi ugovor?

Upravo za jubilej Jelisejskog ugovora je najavljeno da će predsjednik Emanuel Makron i kancelarka Angela Merkel do kraja godine da završe konsultacije o novom njemačko-francuskom ugovoru o prijateljstvu. Ta ideja nije nova. Pogotovo je francuska strana stalno predlagala da se ugovor obnovi, iako je on tokom vremena dopunjavan dodatnim odredbama.

Pošto Jelisejski ugovor samo opisuje proces saradnje, nije potrebno mijenjati njegovo jezgro, ali je važno dati politički signal. Berlin i Pariz hoće da počnu novu etapu njemačko-francuske saradnje i da tako pripreme teren za reformu Evropske unije.

Šta će u novom Ugovoru biti promijenjeno?

U zajedničkoj izjavi, Merkelova i Makron su govorili o inicijativama na raznim političkim poljima. U to spadaju: širenje programa razmjene za građane dvije zemlje, zaštita klime, jačanje ekonomske saradnje i još tješnja saradnja na planu spoljne i bezbjednosne politike. Time će dvije zemlje ostati u okviru koji je postavljen prvobitnim Jelisejskim ugovorom.

U zajedničkoj rezoluciji Bundestaga i Francuske nacionalne skupštine, dva parlamenta se zalažu za tješnju saradnju dva naroda i nabrajaju konkretne primjere koji sežu od otvaranja zajedničkih centara za stručno školovanje pa do njemačko-francuskog centra za vještačku inteligenciju. Osim toga, poslanici još ove godine namjeravaju da donesu njemačko-francuski parlamentarni sporazum kojim se jača saradnja dva parlamenta. Njime se, na primjer, predviđa da se smjernice EU jedinstveno sprovode u obje zemlje.

Težište: jezik

Velike ovacije je dobio počasni gost Jelisejskog jubileja: Fransoa Deriži, predjsednik Francuske nacionalne skupštine, govorio je oko četvrt sata a nakon toga su poslanici stojeći aplaudirali. Deriži je čitav govor održao na njemačkom jeziku. Takvi signali su sve češći.

Više od pola vijeka nakon potpisivanja Jelisejskog ugovora, povećao se broj političara na rukovodećim pozicijama, koji mogu da se sporazumijevaju na jeziku zapadnih susjeda. Predsjednik Makron je okružen dobrim poznavaocima Njemačke.

Sasvim drukčije izgleda situacija među samim građanima – broj onih koji u Njemačkoj uče francuski jezik vrlo je mali i stagnira. U vrijeme Degola je oko polovina francuskih učenika učilo njemački, sada to radi još samo oko 15 procenata njih. I u Njemačkoj se smanjuje broj onih koji uče francuski. Pored dominacije engleskog jezika, za to je odgovoran i pravi bum španskog u njemačkim i francuskim školama. U novom Jelisejskom ugovoru, učenje jezika će biti važna stavka.

Težište: privreda

Njemačka je za Francusku najvažniji trgovinski partner. U zajedničkom ekonomskom prostoru bi dvije privrede mogle da se još bolje povežu. „Ne samo zajedničko tržište, već i zajedničke odredbe privrednog prava, sa zajedničkom osnovom za procjenu poreza za pravna lica, uz načelo: „Bolji smo zajedno nego svako za sebe", kako je to formulisao šef njemačko-francuske parlamentarne grupe u Bundestagu Andreas Jung.

Težište: bezbjednost

U novom Jelisejskom ugovoru bi trebalo da se obrati posebna pažnja na saradnju na planu odbrane i borbe protiv terorizma. Dvije zemlje tu već imaju za sobom plodnu saradnju. Od 1989. postoji zajednička vojna jedinica. No, ona već godinama nema važnu ulogu u vojnoj svakodnevici. Francuzi rado vojno intervenišu, a Nijemci su tu vrlo uzdržani – u odbrambenoj politici su tako sučeljena potpuno različita načela. Zato u odbrambenoj politici neće biti lako nalaženje zajedničkog jezika.

Težište: pogranična saradnja

Nedostatak kvalifikovanih radnika u Baden-Badenu, visoka nezaposlenost u Elzasu: dvije zemlje mogu da srastaju u graničnim područjima na zadovoljstvo obje strane. Trenutno su praktične prepreke tu još velike. Francuska je iz straha od „jeftine konkurencije" iz istočnih zemalja EU razvila zastrašujuću birokratiju, a njemačke zanatlije se žale da je francusko tržište faktički izolovano. Ako se poradi na tome, u novom Jelisejskom ugovoru bi se mogle naći i odredbe koje vode ukidanju nevidljivih barijera između dvije zemlje.

Težište: digitalna budućnost

Blagostanje u 21. veku će biti tijesno povezano sa digitalnom revolucijom. Do sada su na tržištu dominirali gigantski američki koncerni poput Epla, Gugla ili Amazona. Njemačka i Francuska bi sa svojim zajedničkim centrom za vještačku inteligenciju mogle da pokušaju da pomognu evropskim preduzećima novcem ubranim od poreza.

U prošlosti je jedan takav pokušaj propao. Kada je Gugl početkom ovog milenijuma krenuo u svoj pobjednički pohod, njemački kancelar Gerhard Šreder i francuski predsjednik Žak Širak su inicirali pokretanje njemačko-francuskog internet-pretraživača Quero. Njemačka se povukla iz tog projekta već nakon godinu dana.