Novi krug pregovora sa Turskom - pogrešna odluka?

Evropska komisija je nedavno pohvalila reformu pravosuđa u Turskoj i vladinu objavu paketa reformi prošlog mjeseca koje imaju za cilj spasiti mirovni proces s kurdskim pobunjenicima. Komisija je, ipak, optužila Tursku za upotrebu prekomjerne sile u suzbijanju protesta u ovoj godini i zatražila od vlade u Ankari da pojača nadzor nad policijom i nastavi s istragama postupaka policije. List Schwäbische Zeitung u svom komentaru piše da je s obzirom na trenutnu situaciju u Turskoj odluka o održavanju nove runde pristupnih pregovora politički pogrešna:

"EU nastavlja pristupne pregovore sa Turskom, a premijer ove zemlje Redžep Tayip Erdogan zbog toga za sebe može upisati uspjeh. Nakon protesta u istanbulskom Gezi parku, on je zbog diplomatske uznemirenosti glasno prijetio da će zalupiti vrata Evropskoj uniji.

Zemlje EU ne žele da do toga dođe i zato nastoje održati pristupni proces. To je strateški gledano možda korisno ali nije politički ispravno. Jer, brutalni postupci policije protiv demonstranata u Istanbulu podsjećaju na ruske prilike. Takvo nešto nije u skladu sa standardima EU o poštovanju ljudskih prava.

Erdogan reagira autoritarno i uvijek iznova podkopava strogo razdvajanje države i religije, što je jedna od glavnih komponenti turskog političkog sistema. Turska se mora promijeniti prije nego što otpočne ozbiljne pristupne pregovore sa EU", piše Schwäbische Zeitung.

EU mora biti iskrena

O održavanju nove runde pristupnih pregovora sa Turskom piše i list Tageszeitung:

"Da bi došlo do toga moraju se desiti dvije stvari: najprije se unutar EU moraju otkloniti prepreke koje su do sada vodile do toga da se sa Turskom uopšte nije razgovaralo o relevantnim temama kao što su građanska prava i neovisno pravosuđe. Drugo, EU iskreno mora reći da li Turska uopšte ima šansu da jednom postane članicom kluba. Ukoliko se o tome ne bude otvoreno govorilo, pregovori neće donijeti mnogo. U tom slučaju će se sve opet odvijati pod motom: 'Put je cilj' i na kraju će turskom civilnom društvu donijeti više štete nego koristi", piše list Tageszeituzng.

Porast broja stranaca u Njemačkoj

Njemački listovi pišu i o sve većem broju stranaca koji dolaze u Njemačku.

List Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) piše:

"U protekloj godini je broj stranaca registrovanih u Njemačkoj porastao za 4,1 odsto i iznosi skoro 7,2 miliona. To je najveći porast od 1993. godine. 80 odsto stranaca koji su registrovani potiče iz članica EU. U Njemačku dolaze prije svega osobe iz Poljske, Mađarske, Rumunije, Bugarske, Grčke i Španije. Većina novih useljenika nastanjuje se u Bavarskoj, Sjevernoj Rajni Vestfaliji i Baden-Würtenbergu. Mnogo manji broj je registrovan na istoku Njemačke, iako ih i tamo ima. I dok su Turci na zapadu najzastupljenija grupa stranaca, na istoku zemlje to su državljani Poljske, Rusije, Vijetnama i Ukajine", piše FAZ.

Autroka: Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorna urednica: Zorcia Ilić