Novi list u odnosima s Iranom

"Deal done" - postigli smo dogovor. Kada su ove riječi odjednom izgovorile i američke i iranske diplomate u Beču, bilo je jasno: nakon 18 dana neprekidnih pregovora sporazum se našao na stolu. Njemački ministar vanjskih poslova Frank Walter Steinmeier je rekao kako je još ranije najavio da će 30. juni (dan početka pregovora) biti dug dan, te dodao: "Ipak, nisam računao s tim da će on trajati punih 348 sati." Steinmeier je već rekao da, nakon što je postignut dogovor, planira i da posjeti Iran.

Šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Yukiya Amano je rekao kako će ova agencija igrati odlučujuću ulogu prilikom kontrole iranskih nuklearnih postrojenja: "Ovo je veliki korak naprijed u smijeru razjašnjavanja detalja iranskog nuklearnog programa"

Ovakva oprezna formulacija izjave nagovještava da sporazum koji su potpisali šefovi diplomatija pet zemalja stalnih članica Vijeća sigurnosti, Njemačke i Irana još uvijek predstavlja samo "vozni red" i tek treba da se vidi da li će sve funkcionisati kako treba.

Kraj "ledenog doba"

Ugovor obuhvata stotinu kucanih strana, a u dodatku ima pet dokumenata koji se bave tehničkim detaljima. Detalji još nisu poznati, ali u svakom slučaju, sporazum bi trebalo da isključi mogućnost da Iran dođe do nuklearnog oružja, a da toj zemlji omogući korištenje nuklearnih tehnologija u civilne svrhe. Američki državni sekretar John Kerry je rekao da u slučaju da se Iran ne pridržava dogovorenog, odmah ponovo na snagu stupiti sankcije koje će, po svemu sudeći, sada postepeno biti zamrznute.

Ukoliko američki Kongres usvoji ovaj sporazum, to će označiti i kraj "ledenog doba" na relaciji Vašington-Teheran, koje traje još od 1979. kada su simpatizeri Islamske revolucije u Iranu kao taoce uzeli službenike američke ambasade. Predsjednik SAD Barack Obama je u svakom slučaju najavio da će predsjedničkim vetom zaustaviti svaki pokušaj Kongresa da usvajanjem nekog zakona blokira sprovođenje sporazuma.

Pozitivni signali

Izaslanica EU za vanjsku politiku Federica Mogherini naglasila je da se ovaj sporazum ne tiče samo nuklearnog programa: "U igri je mnogo više. Ova odluka može da otvori novo poglavlje u međunarodnim odnosima i pokaže da uz pomoć diplomatije i saradnje mogu da se prevaziđu napetosti."

Iran se u prvom redu nada kraju privredne krize kada bude ukinut embargo na izvoz iranske nafte, a zemlja dobije pristup svojim sredstvima koja su sada zamrznuta na računima inostranih banaka. Sankcije ipak neće biti ukinute odmah, nego postepeno, nakon što sporazum ratifikuje američki Kongres, a međunarodni inspektori potvrde da Iran sarađuje.

Iranski šef diplomatije Mohammed Džavad Zarif je u svakom slučaju siguran da je riječ o istorijskom trenutku: "Postigli smo sporazum koji ni za jednu stranu nije perfektan. Ali to je ono što smo mogli da postignemo. I to je važno za sve nas." Iranski predsjednik Hasan Ruhani je rekao kako je riječ o velikom vanjskopolitičkom uspjehu njegove zemlje. Sporazum su pozdravili čak i tvrdolinijaši u Iranu.

Zapanjenost u Izraelu

S druge strane, iz Izraela pljušte kritike Premijer Benjamin Netanjahu je rekao kako je ovo "istorijska greška": "Iranu se na ovaj način otvara siguran put da dođe do atomskog oružja."

Mnoge prepreke da se to desi sada će, navodno, biti otklonjene. "Iran dobija džekpot, stotine milijardi dolara s kojima ta zemlja sada može da finansira agresiju i teror u svijetu. Ovo je greška istorijskih razmjera."

Sporazum Irana i grupe 5+1 otvara i mogućnost saradnje na jednom potpuno drugom polju: u borbi protiv IS-a u Iraku i Siriji. Njemački ministar vanjskih poslova Frank Walter Steinmeier je to oprezno formulisao na sljedeći način: "Nadam se da će uspjeh u pregovorima o atomskom programu predstavljati impuls za rješenje drugih konflikata u regionu, te biti signal snagama koje su odgovorne za izbijanje haosa na Bliskom istoku."