Novi podstrek škotskoj neovisnosti?
13. septembar 2020
Škotska Deklaracija o neovisnosti je u izboru riječi prilično osjetljiva: "Sve dok nas i samo stotinu bude živo nikada nas neće prisliti, ni pod kojim uvjetima, pod englesku vladavinu", stoji u Deklaraciji iz Abroatha, koja je prije tačno 700 godina poslana Papi Ivanu XXII u Avignon.
Velika proslava jubileja u aprilu nije održana zbog pandemije virusom korona, fotografije s kraja avgusta pokazuju samo nekoliko glumaca amatera koji poziraju u istorijskim kostimima u opatiji Abroath. No zahtjevi za neovisnošću Škotske od Ujedinjenog kraljevstva odavno nisu bili tako snažno izraženi.
18. septembra 2014. je na referendumu za neovisnosti Škotske je 55 posto građana glasalo protiv. Ipak Škoti su prema EU pozitivnije orijentirani od Britanaca u drugim dijelovima zemlja. Kratko nakon referenduma o britanskom napuštanju EU u junu 2016. godine ispitivanja javnog mnijenja su pokazala da je većina građana bila za neovisnost Škotske. Od maja ove godine sva ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da većina Škota želi neovisnost od Velike Britanije.
Korona jača poriv za neovisnošću
“Čini se kao da su događaji oko korone utjecali na debatu o neovisnosti Škotske”, kaže Jess Sargeant iz britanske organizacije “Institut for Government”. Britanski premijer Boris Johnson u borbi protiv virusa vodi cik-cak kurs i neprestano pravi zaokrete u pojedinim mjerama. Broj mrtvih usljed virusa korona u Velikoj Britaniji je veći nego i u jednoj drugoj europskoj zemlji.
Neke mjere, koje je London uveo, poput skraćenog radnog vremena do 80 posto plaće idu u korist i Škotima. Međutim borba protiv pandemije je djelomice u nadležnosti regiona tako da se u Škotskoj najvećim dijelom primjenjuju mjere iz Edinburgha. “Virus korona je škotskoj vladi dao platformu kao nacionalnoj vladi”, kaže politologinja Sargeant u intervjuu za DW. “To je moguće je dovelo do toga da više ljudi neovisnost vide kao realističan projekt.”
Nedavno je vlada premijerke Nicola Sturgeon morala zaoštriti mjere u zapadnim dijelovima zemlje oko regiona Glazgov: Od početka septembra su privatni susreti članova drugih domaćinstava zabranjeni. Rastući broj zaraženih koronom bi ipak, gledano iz ugla Jess Sargeant, mogao imati negativno djelovanje na pitanje neovisnosti samo ako Engleska istodobno bude panedmiju imala bolje pod kontrolom. “No u ovom trenutku ne izgleda tako – broj slučajeva zaraženih koronom raste u cijelom Ujedinjenom kraljevstvu”, kaže Satrgeant.
Izbori i referendum?
Temu neovisnosti u Škotskoj politički skoro u potpunosti utjelovljuje Škotska nacionalna stranka (SNP) premijerke Nicola Sturgeon koja je od 2014. godine još jednom dobila više desetina hiljada članova. Od izbijanja pandemije SNP je u ispitivanjima javnog mnijenja jasno dobio na popularnosti: Na školskim parlamentarnim izborima, koji se održavaju u maju naredne godine, bi ova stranka, kako se čini, mogla osvojiti apsolutnu većinu.
Prije sedam dana Sturgeon je najavila svoju namjeru da do tada u škotskom parlamentu ponovo bude tematizirana neovisnost Škotske. Međutim prijedlog zakona mora odobriti vlada Borisa Johnsona prije nego što škotski parlament smije o tome glasati, a Jonhnson se već više puta izjasnio protiv referenduma. “Velika Britanija je do sada argumentirala time da ne postoji potreba za novi referendumom jer je većina 2014. godine rekla Ne”, kaže politologinja Sargeant. “No dobar izborni rezultat SNP u maju će otežati (Johnsonu) takvu argumentaciju”, kaže ona. Do maja bi se dakle moglo malo toga dogoditi osim ako SNP ne pozove u pomoć Vrhovni sud. Međutim neizvjesno je da bi tu Škoti mogli pobijediti.
Prvo provesti Brexit
Prije toga u britanskom kalendaru ipak stoji jedan drugi sudbonosni događaj: Na kraju godine se završava prelazna faza za Brexit. Nakon što je Johnson tokom posljednjih pregovora najavio da više neće prihvatiti dijelove sporazuma o izlasku, kojeg je sam potpisao, a Brisel insistirao na poštivanju ugovora, Ujedinjeno kraljevstvo ide u pravcu “No-Deal” scenarija. Međutim britanski parlament je već ratificirao sporazum o izlasku prema kojem će britanska Sjeverna Irska i dalje zadržati većinu pravila EU i carine između Republike Irske i Velike Britanije neće biti, tako da na irskom otoku neće biti čvrste granice. “Moramo sačekati da vidimo šta to znači za Škotsku – Brexit ostaje tema koja unosi podjele”, kaže Jess Sargeant za DW.
Moguće je da bi tvrdi Brexit mogao pokrenuti većinu Škota, koji su prijateljski raspoloženi prema EU, da se prvo založe za neovisnosti, a onda za ponovni prijeme u EU kao 28. zemlja članica. Nicola Sturgeon je nedavno rekla da Brexit jača “želju da Škotska postane neovisna, formira svoju vlastitu budućnost i pozitivno doprinose Europi i svijetu”. To je gledano iz ugla Sargeant sve samo ne izvjesno: “Neovisna Škotska kao dio EU bi značila, da je potrebna infrastruktura na granici sa Velikom Britanijom. U tom slučaju bi SNP imao mnogo posla.”