Od Moldavije do Poljske: Jod i atomski bunkeri

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je zaprijetio da će u ratu protiv Ukrajine upotrebiti atomsko oružje. Istovremeno su njegove trupe zauzele ukrajinsku nuklearnu elektranu Zaporožje. Na Zapadu je to izazvalo strah i brigu. Kako s takvom situacijom žive zemlje u ukrajinskom susjedstvu? DW je postavio ovo pitanje dopisnicima iz nekoliko zemalja i dobio iznenađujuće odgovore.

Republika Moldavija: Štakori u atomskom bunkeru

Od Moldavije do Zaporožja je samo 500 kilometara. U slučaju nuklearne nesreće, 2,5 milijuna građana male zemlje između Rumunjske i Ukrajine vjerojatno bi bili izloženi nuklearnim padavinama. U ljeto 2022. susjedna Rumunjska je za Moldaviju naručila i isporučila milijun tableta joda koje u slučaju nuklearnog zagađenja štite od raka štitne žlijezde. Ali do sada tablete nisu podijeljene stanovništvu, da ih ne bi u panici progutali „preventivno”, što liječnici ni u kom slučaju ne preporučuju. Tablete su predate zdravstvenim instititucijama u zemlji koji će ih u slučaju potrebe dijeliti građanima. Namijenjene samo ljudima mlađima od 40 godina, starijim osobama se one ne preporučuju.

Vlada u Kišinjevu ne spominje mogući atomski rat, da ne bi izazvala paniku. Naime, zemlja nije dobro pripremljena. Nadležna institucija je doduše razradila plan za slučaj nuklearne nesreće. Snimljen je i jedan video u kojem se ljudima savjetuje da u takvom slučaju ne napuštaju kuću, zatvore prozore i idu u podrum, ako ga imaju.

Ali čak ni u glavnom gradu Kišinjevu, u kojem živi milijun ljudi, ne postoji niti jedno jedino sklonište koje bi bilo u funkciji. Bunkere iz sovjetskog vremena ranije vlade su prodale privatnim poduzećima. Oni su sada pretvoreni u skladišta ili su puni štakora. 

Rumunjska: 30 milijuna tableta joda

Vlada u Bukureštu je od domaće firme u kojoj država ima većinski udio naručila 30 milijuna tableta joda po 35 miligrama. Ukupna cijena je šest milijuna eura. Tablete su stavljene na raspolaganje apotekama u zemlji. Svaki građanin može ih dobiti besplatno na recept. Ukupno bi tako trebalo biti osigurane tablete za sedam milijuna građana. Ali za sada je samo pola milijuna ljudi iskoristilo svoje pravo.

Ministar zdravstva Aleksandru Rafila je kritizirao nezainteresiranost građana. Razloge vidi u nedovoljnoj informiranosti i obrazovanosti. „Naša akcija nije propala, to je pitanje mentaliteta. Mi nismo skloni prevenciji“, rekao je on i dodao da država ima obvezu osigurati te tablete za specijalne situacije. „Pripremili smo se i vidimo da su isto učinile i druge zemlje“. Ministar je objasnio da situaciju moraju bolje shvatiti i „liječnici i stanovništvo“.

Mađarska: Nova nuklearna elektrana uz rusku pomoć

U Mađarskoj nema povećane potražnje za tabletama joda. U javnosti se relativno malo govori o mogućnosti nuklearne katastrofe u ukrajinskom susjedstvu, a vlada ne tematizira nuklearne prijetnje iz Moskve. Zaštitne mjere se ne poduzimaju, informacija o toj temi nema. A mađarski premijer Viktor Orban ne krije svoju bliskost s Vladimirom Putinom.

Doduše, Mađarska formalno sudjeluje u sankcijama prema Moskvi, ali istovremeno je u mađarskoj javnosti u tijeku masovna kampanja protiv sankcija.

Orban smatra da sankcije više štete zemljama Europske unije nego Rusiji. Vlada je u kolovozu čak objavila da će nastaviti planiranu gradnju dvije nuklearne elektrane uz pomoć ruske firme Rosatom. Ugovor je potpisan još 2014. Rusija prema njemu sa deset milijardi eura financira najveći dio projekta. Budimpešta preuzima preostalih 2,5 milijardi eura. Za Mađarsku je atomska energija još uvek nužna, iz tog izvora potiče 44 posto mađarske struje. 

Slovačka: Podijeljene emocije

U Slovačkoj se još u ožujku pojavila panika zbog mogućeg atomskog rata ili nuklearne nesreće. Tada su Slovaci pokupovali sve tablete joda. Ali od tada se strah primirio. Trenutno se upotreba atomskog oružja ne vidi kao realističan scenarij. Vlada u Bratislavi se oslanja uglavnom na saveznike iz NATO-a, prije svih na Sjedinjene Američke Države, koje bi trebale Rusiju uspješno odvratiti od korištenja atomskog oružja.

„Ako Rusija upotrijebi atomsko oružje, Zapad će vojno reagirati. Kremlj je sigurno svjestan toga”, rekao je slovački ministar vanjskih poslova Ratislav Kačer. On je isključio mogućnost da Rusija upotrijebi strateško nuklearno oružje, ali je opasnost od upotrebe taktičkog atomskog oružja veća. „No i to bi bilo povreda tabua, i to bi bilo prelaženje crvene linije“. Prema Kačeru NATO ima planove kako efikasno reagirati na takve napade kako bi se spriječila svaka daljnja eskalacija.

Što se tiče odnosa prema Rusiji, slovačko društvo je podijeljeno. Skoro pola stanovništva ne osjeća pripadnost ni zapadu ni istoku, 37 posto ljudi vidi Rusiju kao strateškog partnera, 20 posto čak priželjkuje rusku pobjedu u ratu protiv Ukrajine. S druge strane, Putinova agresija je povećala podršku slovačkom članstvu u zapadnom vojnom savezu na rekordnih 72 posto - prije četiri godine ona je iznosila svega 51 posto.

Poljska želi atomsko oružje

Kao i u Slovačkoj, gdje 70 odsto građana zagovara mirnodopsko korištenje atomske energije, ni većina Poljaka nema problema s atomskom energijom. Za četiri godine bi trebala započeti gradnja prve atomske centrale. Ako sve bude išlo po planu, nuklearna elektrana američke proizvodnje početi će s radom 2033. 

Ali Poljska nije zainteresirana za atomsku tehnologiju samo za civilne potrebe već i u sferi odbrane. Varšava želi pristupiti nuklearnom programu Sjevernoatlanskog pakta. „Razgovarali smo sa SAD-om da li razmišljaju o takvoj opcji. Tema je otvorena”, rekao je predsjednik Poljske Andžej Duda početkom listopada poljskim medijima. Duda je dodao da bi vlastito atomsko oružje trebalo ostati dugoročni cilj. „Time će za budućnost biti građena veličina Poljske“.

Do sada su Poljaci relativno opušteno reagirali na Putinove prijetnje. Doduše skoro pola stanovništva se prema jednoj anketi boji ruskog atomskog napada. Ali za sada nema panike. Samo je po izvještajima poljskih medija potražnja za tabletama joda u posljednje vrijeme porasla, mada ih ima još u prodaji. Općine trenutno formiraju mjesta na kojima građani mogu uzeti tablete u slučaju izvanredne situacije.

I skloništa se pripremaju. U ponedjeljak (10.10.2022) je zamjenik ministra unutarnjih polsova Maćej Vašik neoćekivano najavio kontrolu svih skloništa u Poljskoj. Vatrogasne službe će u naredna dva mjeseca sustavno ispitati stanje u kojem se nalaze skloništa. Navodno u Poljskoj postoji 62 000 skloništa, s ukupnim kapacitetom od 1,3 milijuna ljudi. To je 3,5 posto stanovništva. Najveći broj skloništa je iz hladnoratovskog vremena i pitanje je štite li ona djelotvorno od atomskog zračenja. Prema stručnjacima, samo 3500 skloništa ispunjavaju kriterije za suvremena i kvalitetna atomska skloništa.