Od referenduma do Srebrenice
14. august 2018
Pod krinkom zaštite Republike Srpske još jednom je na dnevnom redu tema koja je „zaključena“ prije 15 godina. Izvještaj Komisije za Srebrenicu Vlade Republike Srpske sačinjen je 2004. godine i sve političke strukture imale su do sada vremena da pokrenu pitanje tačnosti tog izvještaja ili da ga dopune. Međutim, to se nije desilo. Kao i za sve čeka se tajming - od referenduma o sudu i tužilaštvu pa sada do Izvještaja Komisije za Srebrenicu koji će se naći pred poslanicima na zahtjev predsjednika RS, Milorada Dodika. Dan uoči sjednice Dodik je sazvao konsultacije na koje se nisu odazvale partije opozicije.
Dodik traži konsenzus srpskih partija
„Htjeli smo da izrazimo konsenzus svih političkih faktora, ali ovaj sastanak je bio jednako kreativan i konstruktivan i bez njihovog prisustva", rekao je Dodik navodeći da je njihov nedolazak pokazatelj "straha od mentora".
Dodik kaže da je zatražio posebnu sjednicu jer je Izvještaj napravljen tendeciozno i da njime nisu obuhvaćene srpske žrtve. „U njemu je bilo zloupotrebe i netačnih podataka i taj izvještaj je poslužio mnogima za stvaranje atmosfere netačnosti. Zbog toga je potrebno u Narodnoj skupštini osporiti ovaj izvještaj da bi on izgubio na svojoj validnosti. Mi nemamo namjeru da isključimo bilo čije stradanje“, rekao je Dodik.
Sada nije jasno kakva će se kvalifikacija tražiti na sjednici, ali se ne podudaraju ni stavovi SNSD-a i DNS-a s obzirom da je predsjednik supštine i poptredsjednik DNS-a Nedeljko Čubrilović ranije rekao da se neće tražiti poništavanje izvještaja. S druge strane opozicija je bojkotovala konsulatacije smatrajući ih nevažnim u ovom trenutku s obzirom da je na Vladi da predloži rješenje u ovom slučaju jer je ona i sastavljala izvještaj. Nisu kažu dostavljeni zaključci o kojima bi se usaglašavali kao ni stav Vlade o ovom pitanju. Traže da se o Srebrenici razgovara sa argumentima.
I opozicija bi dio “retoričkog kolača” ali bez dodvoravanja Dodiku
„Ja ću se obratiti na sjednici NS RS. Kada je u pitanju izvještaj Komisije o Srebrenici iz 2004. niko ne spori da je on nastao pod snažnim pritiskom stranaca, neosporno je da se nakon 14 godina mogu trezveno razmotriti svi aspekti rada te komisije. Sada ima smisla da se formira nova međunarodna komisija koja bi napravila novi izvještaj o Srebrenici. Ako je to namjera Vlade RS, mi ćemo to prihvatiti'', rekao je Dragan Čavić predsjednik NDP-a i predsjednik RS u vrijeme kada je izvještaj sačinjen.
Poslanicima će se obratiti i tadašnji premijer RS, Dragan Mikerević koji nije htio ranije da komentariše pokretanje ove inicijative u skupštini, ali ni spisak sa 22 hiljade lica, koji je predat njemačkom pravosuđu zbog čega je sjednica zapravo i sazvana. Međutim, nijedan od petorice bivših članova Komisije neće prisustvovati posebnoj sjednici. U zajedničkom saopštenju naveli su da je neposredni povod za sazivanje sjednice to što su „Majke Srebrenice“ njemačkim vlastima predale spisak sa imenicma 22 hiljade Srba koji su navodno učestvovali u događajima u i oko Srebrenice. Kažu da je navedeni spisak rezultat Radne grupe, a ne rada Komisije za Srebrenicu. Pa se postavlja pitanje čemu cijela ta priča.
Bez efekta na bilo šta
Novinar Al Jazere Balkans, Ljiljana Smiljanić kaže da nije jasno kakav će biti zaključak skupštine, ali je sigurno da je sve u službi izborne kampanje. „Prvo, nije jasno zašto je zakazana sjednica s obzirom da se razmatra o nečemu što je utvrđeno prije 14 godina. Ako je bilo potrebo da se razmatra bilo šta dodatno u vezi sa tim, trebalo je mnogo ranije pokrenuti to pitanje. S druge strane ovo je preslikani slučaj referenduma o sudu i tužilaštvu u prošloj predizbornpj kampanji, koji je podigao veliku prašinu, a nakon čega se ništa nije desilo. Zato ne znam šta sada može da se desi".
Na to upozoravaju i poslanici Koalicije Domovina navodeći da pitanje Srebrenice ne treba dirati u ovom kontekstu niti se treba njime baviti u predizbornoj kampanji. Izričito su protiv rasprave o izvještaju i smatraju da nikakav zaključak ne može da promijeni ono što se desilo u Srebrenici 1995. godine. Šef kluba poslanika Koalicije Domovina Admir Čavka rekao je da nisu dobili poziv na konsultacije, ali da bi se trebali odazvati na sjednicu i reći sve ono što se dogodilo u Srebrenici. Samu sjednicu još je ranije nazvao populizmom. „Nažalost, politička kampanja se ponovo vodi na istim temama, a zaboravljaju se problemi građana. Srebrenica, u kojoj živi jedva 800 stanovnika, i Srba i Bošnjaka, svima koristi za manipulaciju“, kaže Čavka.
Skretanje pažnje sa stvarnih problema
Referendum o sudu i tužilaštvu, referendum o nametnutim odlukama visokog predstavnika, samo je dio referenduma u izborno – referendumskoj fazi ove politike strukture u Republici Srpskoj. Nezaposlenost, odlazak stanovništva iz zemlje, korupcija, nepotizam, kriminal, samo su neki od rak-rana društva koje je najlakše “liječiti” upravo ovom pričom, servirajući javnosti ratno-nacionalnu retoriku, što na kraju svi nacionalni politički korpusi u Bosni i Hercegovini upražnjavaju radi opstanka na vlasti gotovo tri decenije.