Oni nemaju više šta da izgube

"Prema zvaničnim podacima u BiH se trenutno nalazi 4.500 do 6.000 migranata. Obzirom da je zima pred vratima, BiH planira otvoriti još četiri azilantska centra u kojima će se moći smjestiti dodatnih 960 ljudi. Inače, u svim centrima je moguće smjestiti ukupno 2.000 ljudi. Ali to nije dovoljno", piše austrijski Standard. 

"Jedna trećina migranata koji su u BiH, dolazi iz Pakistana, 16 posto iz Irana, 12 posto iz Sirije, 12 posto iz Afganistana i 9 posto iz Iraka. Mnogi od njih su već nekoliko godina proveli u izbjegličkim kampovima u Grčkoj. Navikli su na čekanje i nemaju više šta da izgube", navodi dalje dopisnica ovog lista iz Sarajeva, Adelheid Wölfl i dodaje da je u 2018. godine u BiH završilo ukupno 21.000 migranata, a najveći broj je bio u oktobru kada je pristiglo 5.000 novih migranata.

"Najveći problem je u tome što se granica između Srbije i Republike Srpske slabo kontroliše. A pored toga, Republika Srpske odbija da migrante smjesti u vojne barake."

Autorica dalje navodi da neki političari i mediji koriste antimigrantsku retoriku: "Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović se izjasnila da je protiv Marekeškog sprazuma o migraciji, koje su odbile potpisati Austrija i Mađarska. Ali, hrvatski premijer Andrej Plenković ipak se odlučio da Hrvatska potpiše ovaj ugovor. To će učiniti i Slovenija".

BiH i Albanija su već potpisale ovaj ugovor.

Inače, u tekstu se podsjeća i da je do sada u Hrvatskoj umrlo 12 migranata. Neki od njih i pri pokušaju da preplivaju rijeku i tako pređu na tlo EU, te da hrvatska policija veoma često koristi brutalno nasilje kako bi zaštitila svoje granice od ulaska migranata. 

Da li je Zaev pustio Gruevskog da pobjegne?

Štampa na njemačkom brojne tekstove u vikend-izdanjima posvećuje bijegu bivšeg makedonskog premijera Nikole Gruevskog u Mađarsku. I među autorima ovih tekstova vlada zbunjenost oko rute bijega. Noje cirher cajtung ukazuje da je Gruevski, premda bez pasoša, sa ličnom kartom sasvim legalno mogao kroz Albaniju, Crnu Goru i Srbiju.

Velt pak uz svoj tekst prilaže mapu „vjerovatne rute bijega" prema kojoj bi Gruevski iz Crne Gore prošao kroz BiH, Hrvatsku i Sloveniju do Mađarske, ali ne nudi nikakve dokaze za tu tvrdnju. Austrijski Kurir pak rutu povlači kroz Srbiju, što se poklapa sa informacijama DW-a prema kojima je Gruevski na zvaničnom prelazu u Srbiju ušao iz Crne Gore.

„U Makedoniji se ljudi pitaju kako je Gruevski uopšte mogao da napusti zemlju", prenosi Noje cirher cajtung. „Nadležnima se u najmanju ruku može prebaciti nemarnost ako osuđeni prestupnik na dan odluke o svom posljednjem zahtjevu za reviziju naprosto nestane. Tim prije što je scenario bijega u inostranstvo već bio razmatran po medijima. Policija, tajne službe i graničari moraju u podjednakoj mjeri da istrpe neprijatna pitanja", piše ugledni švajcarski list.

„Zbog tih nelogičnosti ima glasova koji tvrde da Vlada premijera Zorana Zaeva svjesno nije spriječila nestanak Gruevskog", dodaje se u tekstu.

Velt dalje prenosi špekulacije da je Gruevski imao bugarski pasoš, ili više diplomatskih pasoša ili pak, kako tvrde neki mađarski mediji, posebno odobrenje mađarskih vlasti da uđe u zemlju.

„Drugo je pitanje da li je ulazak u zemlju u saglasju sa mađarskim zakonom. Izgleda da nije – i sama Vlada u Budimpešti govori o izuzetku zbog posebnog karaktera ove afere. No za takav izuzetak na prvi pogled ne postoje pravni osnovi. Ali prije svega: da li je bijeg Gruevskog bio dogovoren i planiran sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom?", pita se novinar Velta Boris Kalnoki. „I ako Orban ima prste u ovoj igri, zašto štiti Makedonca?"

„Orban je u prošlosti često pomagao Gruevskom, čak usred Makedonije tokom izbornih kampanja. Poslovni ljudi iz Orbanovog okruženja takođe su pomagali Gruevskom da uspostavi desno-populističke borbene medije. Ali sada, kao osuđeni prestupnik, Gruevski je zapravo toksičan. Zaštita njega trenutno politički ništa ne donosi, naprotiv.“

„Utoliko Orban aferu sa Gruevskim plaća političkim kapitalom na Zapadu – SAD su smjesta tražile da Gruevski, koji važi za naklonjenog Rusiji, bude izručen makedonskom pravosuđu. Ali na Balkanu bi neki političari – recimo u Srbiji i Bugarskoj – mogli sa pažnjom da registruju da se na Orbana može osloniti", dodaje Velt.

Švajcarski Tagesancajger piše: „Da je Mađarska još uvijek pravna država, pravosuđe bi moralo da pokrene istragu protiv Orbana zbog sumnje da je pomogao izbjeglici. Moglo bi čak da odvede premijera u istražni zatvor jer postoji opasnost da prikrije dokaze. (…) Slučaj Gruevskog razotkriva prevrtljivost kampanja protiv izbjeglica. Jer, koliko Orbanu zbilja vrijedi bezbjednost Mađarske kada osuđenog prestupnika pušta u zemlju?"

priredili Nemanja Rujević i Aida Sofić Salihbegović

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android