Opasnost od populizma - što štiti demokraciju?

Populizam ima mnogo lica, ali obrazac je uvijek isti. Bez obzira da li je riječ o svjetonazoru Donalda Trumpa u SAD-u, Narendre Modija u Indiji ili političara AfD-a Björna Höckea u Njemačkoj: uvijek je riječ o tobožnjim elitama koje su se urotile protiv naroda. Priöa se o obezvrjeđivanju dijelova društva kao tobožnjih neprijatelja naroda. “Oni” protiv “nas”. Oni “tamo gore” naspram nas “ovdje dole”.

Klimatska kriza, ratovi, ubrzana digitalizacija: populistički pokreti obećavaju spas nesređenom društvu: glasajte za nas, pa će sve biti bolje, sve će se vratiti u vremena navodno prosperitetne prošlosti. Predstavljaju se kao jaki, karizmatični vođe koji će sve popraviti. Kad se na meti nađu njihova vlastita kršenja pravila u pravnoj državi, brzo proglase sudove i druge demokratske institucije neprijateljima naroda.

Čežnja za vođom

Tirinški pokrajinski predsjednik Alternative za Njemačku, AfD, Björn Höcke također koketira s ulogom navodnog spasitelja Njemačke. “Čežnja Nijemaca za istorijskom osobom koja će jednog dana liječiti rane naroda, prevladati nemire i dovesti stvari u red, duboko je usidrena u našim dušama, uvjeren sam u to”, piše Höcke u svojoj knjizi “Nikada dvaput u istu rijeku”. A Höcke je o njemu dao snimiti i film koji ga potiho stilizira kao mirovnog cara Friedricha Barbarossu, koji se vratio i koji se nakon dugog sna budi u špilji na njemačkom Kyffhäuserbergu kako bi sa svojim vjernim sljedbenicima spasio carstvo. 

Uspon populističkih stranaka postao je ozbiljan izazov za demokratske države. Tako misli i ugledni njemački politolog Hans Vorländer. "Ono što vidimo je da su središnje vrijednosti desničarskih populista dovedene u pitanje, poput jednakosti, ljudskog dostojanstva ili prava na slobodu od diskriminacije", kaže on. 

Vorländer već dugi niz godina istražuje fenomen populizma. "Bit će potrebno da shvatimo da desničarske populističke stranke neće jednostavno nestati. Moramo se naučiti nositi s tim", analizirao je u razgovoru za DW. "To je teže u Njemačkoj nego u drugim zemljama jer smo vidjeli da takve snage mogu uništiti demokraciju", kaže on.

Opasnost za demokratske institucije

Znanstvenici, političari i politički promatrači širom svijeta upozoravaju na ranjivost otvorenih društava. Upad fanatičnih Trumpovih pristaša na Kapitol u Washingtonu 6. januara 2021. pokazao je koliko su ta upozorenja utemeljena.

I u Njemačkoj je sve više dokaza koliko AfD može biti opasan za ustavnu državu. Početkom septembra AfD, jedna desničarska ekstremistička stranka je po prvi put u istoriji Savezne Republike izabrana je za najjaču političku snagu u Tiringiji, odnosno najjaču u jednoj saveznoj zemlji. Björna Höckea slavili su njegovi pristaše.

Na prvoj parlamentarnoj sjednici nakon izbora stranka je pokazala kako se nosi s novim utjecajem. Sastankom je predsjedao političar AfD-a koji je ignorirao volju parlamentaraca unatoč upozorenjima predsjednika parlamenta. Ovo je tek na sudu zaustavljeno.

Ali usprkos svim istraživanjima o opasnostima i usprkos svim medijskim napisima o lažima, teorijama zavjere i opasnoj propagandi koju šire populisti, njihov se uspon nastavlja naizgled nezaustavljivo. Dakle što učiniti? 

Investicije - rješenje problema?

Institut za svjetsku ekonomiju iz Kiela razvio je zanimljivo rješenje za Europu: investiraj. Institut je ispitivao utjecaj javnih investicija u strukturno slabim regijama Europe na desničarske populističke stranke. Rezultat studije iz aprila 2024. godine je: U podržanim regijama udio glasova desnih populističkih stranaka pao je za 15 do 20 posto. Pojednostavljeno rečeno, autori studije zaključuju: "100 eura regionalnog financiranja EU-a po glavi stanovnika smanjuje udio glasova desničarskih populističkih stranaka u prosječnoj regiji za 0,5 postotnih bodova." 

Znanstvenici poput Hansa Vorländera s Tehničkog sveučilišta u Dresdenu slažu se da političari moraju mnogo više ulagati u političko obrazovanje ako žele zaštititi posebno mlade od populističkih ponuda na društvenim mrežama. Prema Vorländeru, demokratskim će strankama biti teže doći do birača na primarnim izborima jer bi izgubile svoju moć integracije. "Moramo uvidjeti da stranačka demokracija gubi strukturu i snagu. Stranačka demokracija se transformira u demokraciju pokreta koja je puno nestabilnija."

Angažman građana

Stručnjaci stoga zahtijevaju da ljudi u jednom društvu više uključe u političko odlučivanje i u vrijeme između izbora. Sociolog Steffen Mau se, primjerice, zalaže za takozvana građanska vijeća, u kojima se građani kroz duži vremenski period zajednički bave nekim političkim pitanjem i daju konkretne prijedloge rješenja. Ovo je namijenjeno obuzdavanju i ublažavanju ekstremnih položaja.

U Njemačkoj se također raspravlja o krajnjim mjerama protiv prijetnji demokraciji: pravnim postupcima zabrane AfD-a. Sudovi, sigurnosne službe i civilne organizacije već godinama potvrđuju i prikupljaju dokaze o opasnosti koju predstavlja ova stranka. Takva zabrana rada stranke ima velike zakonske prepreke u Njemačkoj. Morao bi je zatražiti Bundestag, Bundesrat ili savezna vlada. Zatim ispitati najviši njemački sud: Savezni ustavni sud. U istoriji Savezne Republike stranke su samo dva puta zabranjene. Posljednji put 1956.

Politolog Hans Vorländer smatra da je takav zahtjev opravdan: "Demokratske stranke moraju jasno dati do znanja da su spremne pokazati granice. I ne bi trebale bježati od toga da to razjasni Ustavni sud."

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu