Orban u posjeti Putinu usred ukrajinske krize

Mađarski premijer Viktor Orbán trebao bi se sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi 1. februara, iako su ga čelnici mađarske oporbe hitno pozvali da otkaže posjet zbog krize u Ukrajini.

Dok premijer Orbán uglavnom nastoji pregovarati o povećanju opskrbe plinom između Rusije i Mađarske i razgovarati o napretku projekta nuklearne elektrane PAKS koju podupire Rusija, razgovori o sve većim napetostima u Ukrajini također su na njegovom dnevnom redu.

"Očito ne možemo izbjeći razgovor o sigurnosnoj situaciji u Europi, gdje je pozicija Mađarske potpuno jasna. Mi smo zainteresirani za mir", rekao je Orbán u intervjuu datom prošle sedmice.

On je dodao kako će razgovarati o sigurnosnim pregovorima sa zvaničnicima EU i NATO-a prije sastanka s predsjednikom Putinom.

Daniel Hegedüs, visiting fellow za srednju Europu u German Marshall Fund of United State smatra da je momenat, u kojem se održava ovaj sastank, simboličan.

"Ovo je 11. lični sastanak Putina i Orbana i momenat ovog sastanka šalje simboličnu poruku Putinu, jer mu pokazuje da ga nije svaka država EU-a odbacila zbog krize u Ukrajini. Sličan sastanak također je održan nakon ruske aneksije Krima 2014., što je dovelo do toga da su se mnogi pitali je li Mađarska bila poput trojanskog konja Kremlja na Zapadu”, kaže on za DW. 

"Ali ovim sastankom premijer Orbán želi jednim udarcem ubiti dvije muhe. On s jedne strane želi održati poseban odnos svoje zemlje s Rusijom. S druge strane, u svjetlu predstojećih mađarskih izbora, želi da zadovolji energetske potrebe svoje zemlje i nastoji povećati količinu opskrbe plinom iz Kremlja”, kaže on.

Nuklearna ekspanzija

Otkako je Orbán došao na vlast kao premijer Mađarske 2014., redovito je održavao sastanke s predsjednikom Putinom. Pregovori o opskrbi energijom uvijek su bili ključni dio ovih sastanaka.

Prema mišljenju Andrásua Ráczua, višeg naučnog suradnika u njemačkom vijeću za vanjske odnose (DGAP), Orbánova višeslojna poslovna politika s ciljem da učini svoju zemlju samodovoljnom u proizvodnji energije također koristi Kremlju.

"Mađarska je 2014. godine potpisala ugovor s ruskom državnom korporacijom za nuklearnu energiju Rosatom o proširenju nuklearne elektrane PAKS u Mađarskoj izgradnjom dva nuklearna reaktora. Projekt je financiran iz zajma od 10 milijardi eura iz Rusije i tako+er je ključni element poboljšanja poslovnih odnosa Rusije i Mađarske”, kaže on za DW.

"Prije ovog ugovora Rosatom je imao projekte širom svijeta, a ne u EU. Potpisivanje ovog ugovora s Mađarskom bilo je vrlo važno za kompaniju jer mnoge kompanije smatraju da ako ste dovoljno dobri za EU, onda ste dovoljno dobri i na drugom mjestu”, dodaje on.

Iako je projekt bio podložan brojnim odgađanjima, mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto rekao je ruskoj državnoj novinskoj agenciji Tass da Mađarska želi da projekt "uđe u fazu uspostave" u prvoj polovini 2022.

Povećati zalihe plina

Szijjarto je također rekao da će povećanje godišnje opskrbe plinom biti ključni dio razgovora s Putinom, usred skoka cijena energije u Europi.

U septembru 2021. Mađarska je potpisala dugoročni plinski ugovor s ruskim Gazpromom koji osigurava da će 4,5 milijardi kubnih metara ruskog plina biti isporučeno Mađarskoj preko Srbije i Austrije, zaobilazeći Ukrajinu.

No, ovaj plinski ugovor razljutio je ukrajinske dužnosnike prošle godine, a ukrajinski ministar vanjskih poslova rekao je da je sporazum potpisan "kako bi prkosilo nacionalnim interesima Ukrajine i ukrajinsko-mađarskim odnosima".

Usred trenutnog geopolitičkog okruženja u Ukrajini, susret premijera Orbana s ruskim predsjednikom doveo je do negodovanja u Mađarskoj.

Jedna opoziciona stranka je prošle sedmice objavila saopćenje u kojem poziva premijera da otkaže sastanak, objašnjavajući da sastanak "šalje poruku da zemlje članice NATO-a i EU-a nisu jedinstvene u odbijanju Putinovih prijedloga".

Oeg Ignatov, viši analitičar Međunarodne krizne skupine, objašnjava da, iako su glavni aduti premijera Orbána pragmatizam i da radi ono što je najkorisnije za svoju zemlju, on ima kompliciran odnos s Rusijom. 

"Nema dokaza da će Mađarska zauzeti drugačiji stav od EU"

"Mogu samo reći da je Orban od Rusije dobio sve što mu je trebalo — vrlo povoljan plinski ugovor. Uvjeti ovog ugovora također su bolji nego onih kod nekih drugih kupaca ruskog plina. Istovremeno, Mađarska ne odstupa od politike EU prema Rusiji”, kaže on za DW.

Kako napetosti eskaliraju napetosti oko akcija Kremlja u Ukrajini, neke europske zemlje iz Višegradske skupine — Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka — podržavaju vojne napore NATO-a u Ukrajini. No, Mađarska je zaprijetila da će ostati izvan toga zbog mnogih prošlih nesuglasica s Ukrajinom.

No, Ignatov objašnjava da iako Mađarska i Ukrajina imaju svoje probleme u vezi s pravima Mađara koji žive u Ukrajini, nema dokaza da će Mađarska zauzeti bilo kakav drugačiji stav od EU kada je riječ o europskoj sigurnosti.

Osim napora NATO-a, čelnici SAD-a i EU-a također raspravljaju o uvođenju sankcija Rusiji koje uključuju trgovinske zabrane i smanjenje opskrbe energijom.

Hegedüs iz GMF-a naglašava da, iako su sankcije na stolu, Orban zna da će sve što može da uradi da ublaži krizu, također zadovoljiti njegove nacionalne interese.

"Istočna Europa je znatno ovisna o opskrbi ruskim plinom i Orbán zna kako bi invazija na Ukrajinu mogla naštetiti opskrbi plinom", rekao je za DW.

"Štoviše, Mađarska ima multilateralnu vanjsku politiku. Tako da bi invazija na Ukrajinu njega također dovela u tešku poziciju gdje bi, budući da je član NATO-a i EU-a, morao balansirati između zapada, a istovremeno slušati Kremlj kako bi zadržali njihov specijalni odnos. Stoga on želi deeskalaciju u Ukrajini", kaže Hegedüs.

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.