Orbanova objava rata Zapadu
23. septembar 2020
Viktor Orban je zbog pandemije korona virusa ove godine morao da se oprosti od velike pozornice. I umjesto da svoj osnovni politički program predstavi u Baijle Tušnadu, u rumunskoj Transilvaniji, gdje se svake godine održava letnji univerzitet, Orban ga je objavio u dnevnom listu bliskom mađarskoj vladi – Mađar Nemzet. U svom eseju on jasno odbacuje liberalni Zapad: „Zapad je sa gledišta centralne Evrope izgubio na atraktivnosti", piše Orban. Smatra da nema kompatibilnosti između životnih modela liberalnog, ka svijetu otvorenog Zapada i hrišćansko-konzervativnog Istoka. Političko zbližavanje dva tabora, poput onog u Austriji - hrišćansko-konzervativnog bloka i Zelenih - on označava kao „perverziju".
On objašnajva da će različiti pogledi na svijet sve više podijeliti Evropsku uniju i u pogledu ekonomske politike. On želi da se sa svojim saveznicima iz regiona usredsrijedi na konkurentnost Evropske unije. Većina u Briselu ometa ovaj kurs, jer između ostalog „do apsurda" slijede klimatske ciljeve i teže multikulturalnom društvu.
Mađarski premijer smatra da je i obrazovna politika Zapada nespojiva sa obrazovnom politikom hrišćansko-konzervativnih država: „Cilj našeg obrazovanja je da naša djeca mogu da postanu patriote i prenose našu tradiciju." Škole treba da potvrde onaj seksualni identitet djeteta „koje mu je Stvoritelj dao rođenjem", a mlade treba zaštititi od „džender ideologije" i „homosekusalne propagande".
Orban zaoštrava ton i širi teorije zavjere
Orban i njegova Fides partija već godinama propagiraju da su evropski konzervativci izdali ideale jedne hrišćanske Evrope. On uvijek iznova sve to potkrepljuje istim teorijama zavjere. I u svom novom eseju tvrdi kako evropske institucije služe „Džordžu Sorošu i njegovim ljudima", a ne građanima Evrope. Ovaj američki milijarder zajedno sa „briselskim elitama", međunarodnim medijima" i „nevladinim organizacijama prerušenim u organizacije civilnog društva" radi na uništavanju nacionalnih država i hrišćansko-konzervativnih vlada. Takođe pribjegava teoriji o „razmjeni stanovništva" omiljenoj u desničarskim krugovima; naime, „globalne elite" žele da ubrzavanjem migracija postignu „otvorena etnički mješovita društva".
Poslednjih nedjelja Orban je zaoštrio ton prema svojim protivnicima. Možda bi to moglo da se poveže s tim što je broj zaraženih u Mađarskoj dramatično porastao. „Orban se užasno plaši da će zbog pandemije Kovida 19 i ekonomske krize izgubiti na popularnosti", objašnjava politički ananlitičar iz budmipeštanskog trusta mozgova „Political capital", Petro Kreko u razgovoru za DW. Zbog toga je poslednjih mjeseci ograničio i slobodu štampe, sebi obezbijedio posebna ovlašćenja i srezao finansije opoziciji, smatra Kreko.
Treba takođe napomenuti da su pojedini poslanički klubovi u Evropskom parlamentu najavili da će novi budžet EU uključujući i milijarde pomoći usvojiti samo ako budu povezani sa poštovanjem kriterijuma pravne države. Orban je to u svom eseju nazvao „ucjenom" i najavio da u tom slučaju neće glasati za budžet. Politikolog Kreko Orbanov veto u svakom slučaju smatra nevjerovatnim. Orban zavisi od brze pomoći EU, smatra on. Pri tom se mađarski premijer nasuprot svojim prijetnjama pokazao prilično kooperativnim.
Pri tom je odnos Mađarske prema Uniji dugoročno oštećen. Orbanova Fides partija je 2019. suspendovana iz Evropske narodne stranke (EPP). Moguće isključenje je više puta bilo na dnevnom redu, ali je početkom septembra zbog pandemije korone ponovo odloženo.
Podrška Trampovom reizboru
Zbog toga Orban traži saveznike s druge strane Atlantika. Kao prvi šef vlade jedne zemlje Evropske unije, on u svom eseju objavljuje podršku Trampovom reizboru na mjesto predsjednika SAD na izborima u novembru. Mađarska odbacuje „moralni imperijalizam" američkih demokrata. Čini se da su odnosi između Vašingtona i Budimpešte, uprkos Orbanovom približavanju Rusiji i Kini, bolji nego ikad. Tako je Trampova administracija na potpisivanje sporazuma između Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina u Bijeloj kući pozvala Petera Sijarta, kao jedinog ministra spoljnih poslova EU. U nastavku ceremonije prošlog utorka Sijarto je čak Trampa predložio za Nobelovu nagradu za mir.
Orban i Tramp nisu slični samo retorički i politički, oni su potrebni jedan drugom, kaže Peter Kreko. „Unutar EU nema baš mnogo njih koji Trampa otvoreno podržavaju, a Orban to čini", naglašava Kreko. A to važi i obrunto. Kreko smatra da bi Orbanovo približavanje Rusiji i Kini dugoročno moglo da snažno optereti vezu sa Trampom. U pogledu mađarske spoljne politike Kreko govori o „opasnoj i krhkoj ravnoteži". Orbanova objava rata Zapadu bi mogla da bude autogol – čak i ako Donald Tramp pobijedi na izborima u novembru.