Osmi dan stvaranja svijeta

Tokom Obamine prethodne posjete Japanu, protokol nije predvidio obilazak ni Hirošime, ni Nagasakija. Kada su ga japanski novinari zapitali, da li bacanje atomskih bombi na ova dva japanska grada smatra opravdanim, on je jednostavno izbjegao da odgovori na to pitanje. No, ipak se osvrnuo na Hirošimu i Nagasaki. "Osjećao bih se veoma počašćen da sam mogao da posjetim ta dva grada. To bi za mene imalo veliki značaj", rekao je Obama i dodao da konkretnih planova da posjeti Hirošimu i Nagasaki nema. Pa ipak, Obama je prvi američki predsjednik, koji je 2010. godine na 65. godišnjicu napada atomskom bombom, poslao američku delegaciju u Japan, na obilježavanje ovog događaja.

"Predsjednik Obama rado bi zatvorio začarani krug, smatra istoričar Richard Rhodes, koji je dobio Pulicerovu nagradu za knjigu "Atomska bomba ili istorija osmog dana stvaranja svijeta", ali to može uraditi tek u drugom mandatu." Nijedan američki predsjednik u aktivnoj službi do sada nije posjetio ni Hirošimu ni Nagasaki. Takav korak, ubijeđen je Rhodes, izazvao bi žestoke proteste konzervativnih snaga ali i birača. Za mnoge Amerikance bi posjeta značila priznanje krivice i to za nešto, za šta se oni, kako smatraju, ne trebaju izvinjavati.

Ratni zločin ili sredstvo za ostvarenje cilja?

Upotreba atomske bombe, pojašnjava Rhodes, spadala je u vojni repertoar tog vremena, kao uostalom i borbe u zraku. To je bila osveta za napad Japanaca na Pearl Harbor. Za Jacoba Hornbergera, osnivača organizacije "Future of Freedom Foundation" je bacanje bombe jedan od najtežih ratnih zločina u istoriji. "Civili se ne smiju žrtvovati kako bi se zaštitili sopstveni vojnici. Američka vlada to nije smjela uraditi. Napasti civile je ratni zločin. Stoga bi službeno izvinjenje Japancima bila primjerena reakcija", smatra Hornberger.

"Do toga međutim neće doći, i pored toga što se stav prema atomskim bombama na Hirošimu i Nagasaki s vremenom promijenio", smatra istoričar Allan Winkler sa Miami Univerziteta u Ohaju. Htjelo se izbjeći da Rusi zauzmu Japan. No, u posljednje vrijeme istoričari smatraju da je to bilo neizbježno, od momenta kada je počeo tzv. Manhattan-projekat u realizaciji J. Roberta Oppenheimera."

Veterani se opiru

Atomske bombe su dakle bačene iz jednog prostog razloga: zato što su zbog toga napravljene. Američki ratni veterani, koji su bacili bombe, snažno se opiru svim koji sumnjaju u ispravnost takvog postupka. Kada je National Air & Space Museum u Washingtonu, DC, na 50. godišnjicu bacanja atomskih bombi na Hirošimu i Nagasiki pored bombardera B-29 iz kojeg je bačena bomba htio da postavi i napola izgoreni sat iz Hirošime koji je stao tačno u 8 sati i 15 minuta 6. avgusta 1945, veterani su se tome snažno usprotivili. Na kraju su na izložbi prikazani bombarderi i intervjui sa pilotima.

"Ova kontroverza pokazuje, koliko su Amerikanci još uvijek razjedinjeni u mišljenjima", smatra istoričar Rhodes. "Potrebno je da prođe 100 godina da bi ljudi mogli nepristrastno ocijeniti rat", zaključuje Rhodes, citirajući jednog kolegu.

Autorice: Christina Bergmann i Jasmina Rose
Odg. urednik: Svetozar Savić