Otpis građana BiH

Građani BiH koji žive u inostranstvu će tokom popisa stanovništva u BiH biti definitivno otpisani, ističu ogorčeno predstavnici udruženja bh dijaspore. Predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH (SSD) Zaim Pašić sa sjedištem u Engleskoj smatra da je to ogroman propust političara i poniženje za građane koji su protjerani i koji se nikada nisu odrekli BiH kao domovine. Popis je, ističe on, u direktnoj vezi sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, jer nikada do kraja nije proveden famozni Aneks 7 i povratak stanovnika u njihova prijeratna mjesta prebivališta.

„Mi smo jako nezadovoljni političkim strukturama u BiH, ali i predstavnicima međunarodne zajednice, jer su zanemarili činjenicu da 1,3 miliona građana nema mogućnost da bude popisano“, kaže Pašić.

Bosanskohercegovačka dijaspora, prema riječima Zaima Pašića, nije klasično ekonomsko iseljeništvo, kao što je to slučaj sa većinom drugih zemalja, već je u velikom broju čine prognanici i baš zbog toga je tim ljudima trebalo dati priliku da budu popisani.

„Kome je to stalo da pokretna i nepokretna imovina više od milion ljudi izvan granica BiH ne bude popisana? Zašto se nije organizovao popis stanovništva kao u Srbiji i Hrvatskoj, koje su popisivale građane izvan svojih granica i to putem diplomatsko-konzularnih predstavništava, udruženja i vjerskih zajednica“, pita se Haris Halilović, potpredsjednik Svjetskog saveza dijaspore i bivši generalni konzul BiH u Stuttgartu.

Uzeti godišnji odmor i prisustvovati popisu

Samo oni građani iz dijaspore koji posjeduju CIPS-ove dokumente i tokom popisa stanovništva od 1.-15. oktobra budu prisutni na svojim adresama u BiH ući će u zvanični broj stanovnika. Ostali će se popisivati putem obrazaca sa internet stranice Agencije za statistiku BiH i njihovi podaci će se naći na posebnom spisku, koji ne ulazi u zvaničnu statistiku popisa stanovništva u BiH. Zbog toga predstavnici SSD-a pozivaju građane da tokom popisa borave na svojim adresama u BiH.

„Svjetski savez dijaspore apeluje da oni koji mogu od 1.-15. oktobra borave na svojim adresama i da se popišu onako kako misle da treba. To je jedino što se u ovom trenutku može uraditi“, naglašava Pašić.

To je i za građane koji žive u Njemačkoj, poput Anela Đonlagića i Srđana Leke, a koji posjeduju bh. pasoše, neprihvatljivo i oni su ogorčeni i razočarani odnosom vlasti prema građanima u inostranstvu.

„Mislim da je skandalozno da se dijaspora koja je protjerana ne nađe na tom popisu i da je popis bez efekta. Zahtjevati od dijaspore da svojim sredstvima dolaze na popis je neizvodljivo, jer nema niko ni odmora, ali ni sredstava da bi samo zbog popisa došao u BiH“, rekao je Đonlagić.

„To je bruka, ali nije ništa novo za našu državu. Nas ovdje niko ništa ne pita i sada nas i ne popisuju. To znači da ne postojimo. Došao sam u situaciju da se ne osjećam kao Bosanac, jer ja nikoga u toj zemlji ne interesujem. Dođe mi da uzmem njemačko državljanstvo i da se oprostim od BiH“, kaže Srđan Leka.

Političare u BiH ne interesuje dijaspora

Čelnici SSD-a su održali sastanke sa predstavnicima Predsjedništva i Parlamenta BiH, kao i Agencije za statistiku BiH. Imali su i gotov projekat za otvaranje centara za popis u okviru diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH, kao i udruženja u dijaspori i to po uzoru na popis susjednih zemalja Srbije i Hrvatske. Međutim, to, kako kažu, niko nije uzeo u razmatranje. Dijaspora će biti popisana tek reda radi i neće ući u konačnu statistiku.

„To je sramota, jer samo u Njemačkoj živi oko 250.000 građana porijeklom iz BiH, a oko 160.000 njih posjeduje bh. pasoš. Predlagali smo i da se bar osnuje informativni centar u Njemačkoj kroz koji bi se građani mogli informisati kako da se popisuju, ali ni to nije prihvaćeno. Ostao je još mjesec do popisa, a građani BiH u dijaspori ne posjeduju nikakve informacije ni pojašnjenja“, ogorčen je Halilović.

Bosanskohercegovački političari ističu da se popis odvija u skladu sa standardima Evropske unije po kojima svi oni koji više od 12 mjeseci žive izvan domovine nemaju pravo da budu popisani. Međutim, oko pola miliona građana iz BiH živi izvan Evrope. Predstavnici SSD-a su tražili da se bar njima odobri pravo popisa, ali je i taj prijedlog odbijen.

„Dok druge zemlje vode računa o svojim građanima izvan matice i očuvanju njihove kulture i jezika, BiH se ni na jedan način ne zauzima za to. Srbija ima ministarstvo za dijasporu. U Hrvatskoj su predstavnici dijaspore dobili i zastupnička mjesta u Saboru. Slovenija se izuzetno dobro brine i pomaže svoje iseljenike, a naši političari okreću leđa ovom ogromnom resursu. Svjetski savez dijaspore sam organizuje bosanske dopunske škole i to bez ikakve pomoći države. To je sramota za BiH“, rekao je Zaim Pašić.

Autor: Faruk Šabanović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić