Pobuna protiv nasilja nad ženama

To je "otvorena rana" čitave nacije. Tako to zvuči kada turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan govori o nasilju nad ženama u njegovoj zemlji. Turski predsjednik pokazuje zabrinutost a Vlada Turske uznemirenost. Turski mediji već nedjeljama svakodnevno izvještavaju o nasilju nad ženama. Početkom ove sedmice na ulice Istanbula izašle su hiljade žena i muškaraca protestujući protiv nasilja.

Sociologinja Čiček Tahaoglu iz nevladine organizacije 'Bianet', turskoj vladi pripisuje dio krivice za situaciju. "Prije nekoliko dana je ministarka za porodicu kazala kako je najbolji plan za karijeru jedne žene da bude majka." Ali, kompletna vlada, kaže Tahaoglu, "uopšte nema interesa da uzme za ozbiljno žene kao individue, osobe koje bi mogle same da se uhvate u koštac sa svojom sudbinom".

Društvene promjene na nuli

Erdogan je mnogo puta eksplicitno govorio protiv nasilja nad ženama - čak i na međunarodnoj sceni. 2011. je turska vlada pod Erdoganovim vođstvom, kao prva zemlja potpisala Konvenciju Savjeta Evrope o "Sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i porodičnog nasilja". To se i do danas smatra priručnikom za zaštitu žrtava seksualnog nasilja i prevenciju protiv prisilnog braka.

S druge strane, vladi očigledno ne polazi za rukom da sprovede promjene u samom društvu. Situacija u zemlji je teška. Prema podacima 'Bianeta' u 2014. u Turskoj je ubijena 281 žena. To znači da je stopa ubistava žena porasla za 25 procenata u odnosu na 2013. Mračne brojke nasilja nad ženama su u stvarnosti mnogo gore.

Ove sumnje potkrepljuju svakodnevni izvještaji pogođenih, prije svega putem Tvitera. Preko dva miliona Turkinja i Turaka su na Tviteru (#sendeanlat) svjedočili o sopstvenim iskustvima: svejedno da li je riječ o nasilju među svoja četiri zida, u prepunom autobusu, na javnom mjestu, na poslu. Nasilje i uznemiravanje u turskoj svakodnevici opterećuje cijelu zemlju - podjednako i žene i muškarce. Iako ovaj fenomen već odavno 'kuva', o njemu se često pričalo samo u krugu porodice i među prijateljima. Sada je pak drugačije, jer žene koriste mogućnost anonimnosti koju pruža internet i pričaju otvoreno o tom.

Jaz između 'pristojnih' i 'ostalih' žena

Talas protesta očigledno je izazvalo ubistvo 20-godišnje studentkinje Ozgezan Aslan koje se dogodilo u februaru ove godine. Vozač jednog minibusa pokušao je prvo da je siluje, a kada je pružila otpor prvo ju je udario pajserom i više desetina puta ubo nožem. Na kraju je spalio njeno tijelo i bacio ga u rječno korito.

Turska vlada je oštro osudila ubistvo, a premijer Ahmet Davutoglu je izjavio kako će se lično zauzeti da počinilac bude adekvatno kažnjen. I predsjednik Erdogan je takođe uzeo riječ i, povodom 8. marta Dana žena, iskoristio priliku da iznese svoju definiciju žene: "Jedna žena je za mene i supruga i sestra, i komšinica i prijateljica".

Upravo u takvoj jednoj definiciji Čiček Tahaoglu vidi osnovu problema. "Vlada je napravila ogroman jaz između 'pristojnih' i 'ostalih' žena." Prema njenom mišljenju u ovu prvu kategoriju spadaju one žene koje "imaju najmanje troje djece, koje kuvaju i brinu o djeci i mužu". Sve u svemu, kaže, to su žene koje brinu o porodici a ne o sopstvenoj karijeri. Samim tim one automatski ostaju u ulozi žrtve. A one ostale su svakako divljač spremna za odstrel, smatra sociologinja.