Podijeljena BiH želi u podijeljenu EU

"Naši, kao, žele da zemlja postane članica EU, a EU, kao, želi da se proširi." Ovom izrekom se služe građani Sarajeva kada opisuju put svoje zemlje ka EU. BiH se tako kvalifikovala za prvaka u euro-sarkazmu, ali je to ne čini i kandidatom za prijem, piše Südwest Presse:

"Ne treba požurivati s tim, upozorava Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske. Pri tome je "žurba" posljednje što se može prebaciti BiH na njenom putu ka EU. Punih sedam godina je potrajalo dok je na snagu stupio Sporazum o stabilnosti i pridruživanju.

U decembru su se članovi tročlanog državnog predsjedništva dogovorili da podnesu zahtjev za prijem, ali o nekom velikom zaokretu nema ni govora. Evropske sile već dvadeset godina razočarano odmahuju glavom gledajući u pravcu te zemlje. Ova država, koja ima stanovnika koliko i Berlin, na prvom je mjestu u svijetu po broju političara po kvadratnom kilometru. Bošnjaci, koji čine oko polovine stanovništva, žale se zajedno s predstavnicima međunarodne zajednice, na korupciju, zastoj u politici i birokratiju. Ukoliko odista dođe do pristupnih pregovora, Brisel želi da BiH govori jednim, umjesto u tri glasa. Otkako je usahla nada u uspostavu jedinstvenih državnih organa, EU insistira barem na "jedinstvenom sistemu koordinacije". Otpor racionalizaciji državnog sistema koji je u bankrotu, dolazi prvenstveno od bosanskih Srba, ali i od Hrvata u BiH: oni ne žele da da ih većina gurne na marginu kada se donose odluke.

Evropa je po pitanju BiH podijeljena baš kao i sama ta država. Britanci ulažu nade u velike investicije. Nijemci bi radije da dođe do dogovora među političarima u Bosni i Hercegovini. Kada ova država u ponedjeljak (15.2.) preda kandidaturu, onda je došao na red na Brisel da se blamira. Najmanje dvije godine će Briselu biti potrebno da odogovori na zahtjev, procjenjuje Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH", prenosi Südwest Presse.

Steže se obruč oko Dodika

Hapšenje biznismena Slobodana Pavlovića gurnulo je i predsjednika RS Milorada Dodika u vizir pravosuđa, piše list Tiroler Tageszeitung:

"Pavlović je, prema navodima medija u BiH, krajem protekle godine bio saslušan o spornom kreditu koji je njegova banka odobrila Miloradu Dodiku. Bivši premijer Republike Srpske je 2007. godine preko Pavlović banke sa 750.000 eura platio luksuznu vilu u Beogradu. Tek godinu dana kasnije je s bankom sklopljen ugovor o kreditu. Mediji spekulišu da je Dodik vilu ustvari kupio od banke. Državno tužilaštvo djeluje pod pritiskom politike, tvrdi sam Dodik. Slobodan Pavlović se inače početkom devedesetih godina prošlog vijeka vratio u domovinu iz SAD, nakon što je tamo imao probleme s pravosuđem zbog finansijskih malverzacija u poslovima s nekretninama", piše Tiroler Tageszeitung.

Balkan je "prva linija odbrane od ekstremizma"

U Minhenu je u toku Konferencija o sigurnosti. Mnogo diskusija koje se vode imaju veze s ratom u Siriji i Iraku, te sa opasnošću od ekstremizma. Jedan od govornika je bio i jordanski kralj Abdulah, piše Die Presse:

"Situacija u Jordanu je takva da na svakih pet Jordanaca dolazi jedna izbjeglica iz Sirije. Abdulah je napomenuo da Arapi i muslimani u svijetu moraju da preuzmu vođstvo u borbi protiv onih "koji preziru islam", misleći pri tome jasno na pripadnike IS-a. Ipak, on se u svom govoru nije osvrnuo samo na svoj region, nego je pokazao prstom i u pravcu Evrope, navodeći šta bi ona mogla da učini kako bi oduzela vjetar iz jedara IS-a. Mora se pružiti podrškama zemljama u Evropi s muslimanskim stanovništvom. Države Balkana se mora podržati u borbi protiv ekstremizma jer su te države "prva linija odbrane Evrope".

Ništa za Evropu ne bi bilo pogubnije od toga da dođe do jačanja ekstremizma na Balkanu. Evropa mora pružiti ruku zemljama poput Bosne i Hercegovine, Albanije i Kosova, jer su bitne za stabilnost. U suprotnom, tvrdi kralj Abdulah, za nekoliko godina ćemo diskutovati o opasnostima koje smo lako mogli izbjeći", prenosi Die Presse.